Rudnici duguju čak 1,2 mlrd KM, ugrožena energetska stabilnost FBiH

Generalni direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EPBiH) Sanel Buljubašić u razgovoru za Fenu upozorio je na ozbiljne izazove u snabdijevanju ugljem termoelektrana, ističući da je u prvih šest mjeseci ove godine isporuka dostigla tek 73 posto ugovorenih količina, dok je otkrivka uglja (uklanjanje čvrste mase kako bi se došlo do uglja) na 46 posto u odnosu na plan.

Podsjetio je da je Vlada Federacije BiH početkom 2024. godine povećala cijenu uglja, a potpisan je i novi Kolektivni ugovor u oblasti rudarstva čime su jasno pokazali da se zalažu za bolje uslove rada i bolji položaj rudara.

- Očekujemo zauzvrat proaktivan pristup i isporuku potrebnih tona uglja za rad naših termoelektrana. Rudnici u Koncernu EPBiH moraju proizvoditi planske količine uglja, koje su zajedno utvrđene i ugovorene između rudnika i EPBiH. Novina u kolektivnom ugovoru je da ćemo ispunjavati svoje obaveze samo ukoliko i rudnici budu ispunjavali svoje. Ne možemo podržavati one koji ne poštuju ugovorene obaveze i ugrožavaju energetski sistem - naveo je Buljubašić.

Najveći problemi u Brezi i Đurđeviku

Kada je riječ o stanju u rudnicima, Buljubašić je rekao da su trenutno u pogledu proizvodnje najveći problemi u RMU Breza i RMU Đurđevik, dok RU Kreka ostvaruje najbolji rezultat u posljednje tri godine.

"RU Kreka, RMU Kakanj i RMU Abid Lolić bilježe oporavak i povećanje proizvodnje u odnosu na prethodni period. RU Gračanica je na nivou planske projekcije, a do kraja godine isporuka prema termoelektranama će biti maksimalno pojačana", dodao je Buljubašić.

U rudnicima Koncerna zaposleno je 4.967 radnika, od kojih je 1.226 invalida rada, a dnevno u prosjeku između 1.500 i 1.700 radnika odsustvuju s posla po raznim osnovama (godišnji odmor, bolovanje).

Proces prestrukturiranja rudnici su, kako je rekao Buljubašić, trebali provesti prije ulaska u Koncern. Rudnici su tada ušli sa dugom od 36 miliona KM, a taj trend se nastavio. Niti jednu godinu od osnivanja Koncerna rudnici nisu poslovali pozitivno što je u konačnici dovelo do rasta ukupnog duga na 1,2 milijarde KM. To se neminovno odražavalo negativno i na poslovanje EPBiH.

- Kada govorimo o procesu prestrukturiranja u današnjim okolnostima, on je već prisutan kroz provođenje programa zbrinjavanja viška radnika u RMU Zenica (zbrinuto 199 rudara), zatvaranja jama koje su tehnološki i ekonomski neodržive, nastavak procesa dokapitalizacije kroz nabavku opreme i mehanizacije za perspektivne rudnike za površinsku eksploataciju uglja u cilju povećanja produktivnosti - rekao je Buljubašić.

Napomenuo je da se rudnici u Koncernu suočavaju s ozbiljnim problemima devastiranih ležišta uglja zbog velikog zaostatka u otkrivci uglja, koji postoji već dugi niz godina. Ukupni zaostaci na otkrivci u rudnicima Koncerna EPBiH od 2010. do juna 2025. iznose 128 miliona kubnih metara, što značajno otežava eksploataciju.

Projekt pravedne tranzicije u odabranim regijama bogatim ugljem u BiH, vrijednosti oko 160 miliona KM, provodi se kreditnim sredstvima Svjetske banke. Sredstva kredita, kako je rekao Buljubašić, najvećim dijelom će se utrošiti za podršku zatvaranja jama i zbrinjavanje radnika RMU Zenica, prenamjenu zemljišta RU Kreka i izgradnju fotonaponske elektrane Dubrave snage 12.2 MW, kao i za prenamjenu i rekultivaciju zemljišta, te izgradnju fotonaponske elektrane na RMU Banovići snage 15 MW.

- Kada je riječ o RMU Zenica, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Elektroprivreda BiH i RMU Zenica intenzivno rade na zakonu o zatvaranju rudnika Zenica. To je zakon koji se prvi put donosi u Federaciji i u cijeloj BiH i vrlo je bitno da obuhvati sve aspekte vezane za provođenje procesa zatvaranja tog rudnika. Cilj zakona je da definiše način za zbrinjavanje uposlenika i finansijski regulišu obaveze rudnika prema EPBiH, kao i druge iskazane obaveze -dodao je.

Pored izgradnje fotonaponskih elektrana na degradiranim bivšim rudničkim površinama, zelene investicije u okviru platforme Pravedne tranzicije ugljenih regiona, kako je dodao, mogu podrazumijevati i investiranje u druge vidove OIE na rudničkom zemljištu, kao što su izgradnja baterijskih sistema i uspostava plantaža brzorastuće biomase.

- Prelazak na obnovljive, povoljnije izvore energije onemogućavaju i otežavaju birokratske prepreke poput zabrane raspolaganja državnom imovinom, ali i protivljenja izgradnji hidroelektrana. Rješenje vidimo u izradi posebnog zakonskog okvira koji će proces pravedne tranzicije pratiti stvaranjem uslova za izgradnju novih proizvodnih objekata hidroelektrana, prepumpnih elektrana, vjetroelektrana, gasnih elektrana, fotonaponskih elektrana i baterijsklh skladišta. Vrlo brzo EP BiH će predstaviti projekat Prosumer 5000+ - konstatovao je Buljubašić.

Na nivou Federacije BiH u nadležnosti Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije radi se na dokumentu strategije razvoja energetskog sektora, gdje EPBiH učestvuje sa dokumentom dugoročnog plana razvoja EPBiH 2025-2050. godina, gdje će biti iskazana planska opredjeljenja za osiguranje energetske stabilnosti u narednom periodu.

Kao potpisnica Pariškog sporazuma iz 2017. godine, koji je rezultat nastojanja EU da u realizaciju svojih politika i ciljeva uključi i druge zemlje koje nisu njene članice, BiH je prihvatila opredjeljenje ili put EU ka klimatski neutralnoj Evropi do 2050. godine. To praktično znači postepeno smanjenje korištenja uglja.

- Međutim, kada govorimo o baznoj proizvodnje električne energije EPBiH mora zadržati proizvodnju električne energije iz termoelektrana u punom instalisanom kapacitetu kako bi se očuvala neophodna bazna proizvodnja i ispoštovale zakonske obaveze osiguranja dovoljnih količina energije u cilju očuvanja energetske stabilnosti Federacije BiH. Istovremeno se moraju graditi novi proizvodni kapaciteti koji će obezbijediti baznu proizvodnju električne energije - poručio je Buljubašić za Fenu.

Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo

Vlada FBiH Sarajevo

JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, ZD RMU BREZA d.o.o. Breza

Rudnik mrkog uglja Đurđevik d.o.o.- Đurđevik - Živinice

RU Kreka d.o.o. Tuzla

RMU Breza

RMU Đurđevik

RU Kreka

Sanel Buljubašić

rad termoelektrana

snadbijevanje ugljem