NASA će postaviti nuklearni reaktor na Mjesecu do 2030.

Američka svemirska agencija NASA će ubrzati planove za izgradnju nuklearnog reaktora na Mjesecu do 2030. godine, izvještavaju američki mediji. Izgradnja nuklearnog reaktora na Mjesecu je dio američkih ambicija da se izgradi stalna baza za život ljudi na površini našeg pratioca.

Prema pisanju Politika, vršilac dužnosti direktora Nase pomenuo je slične planove Kine i Rusije i rekao da bi te dvije zemlje "potencijalno mogle da proglase zonu zabrane" na Mjesecu. Ali ostaju pitanja o tome koliko su cilj i vremenski okvir realni, s obzirom na nedavna velika smanjenja budžeta Nase, a neki naučnici su zabrinuti da su planovi vođeni geopolitičkim ciljevima. Nacije, uključujući SAD, Kinu, Rusiju, Indiju i Japan, žure da istraže površinu Mjeseca, a neke planiraju stalna ljudska naselja.

Da bismo pravilno unaprijedili ovu kritičnu tehnologiju kako bismo mogli da podržimo buduću lunarnu ekonomiju, proizvodnju energije velike snage na Marsu i da bismo ojačali našu nacionalnu bezbjednost u svemiru, neophodno je da agencija brzo djeluje - napisao je američki ministar saobraćaja Šon Dafi, koga je predsjednik Donald Tramp imenovao za privremenog šefa Nase, piše Njujork tajms.

Dafi je pozvao komercijalne kompanije da dostave prijedloge za izgradnju reaktora koji bi mogao da generiše najmanje 100 kilovata snage. Ovo je relativno malo. Tipična kopnena vjetroturbina generiše dva-tri megavata. Ideja o izgradnji nuklearnog reaktora kao izvora energije na Mjesecu nije nova. NASA je 2022. godine izdala tri ugovora od pet miliona dolara kompanijama za projektovanje reaktora. A u maju ove godine, Kina i Rusija su objavile da planiraju da izgrade automatizovanu nuklearnu elektranu na Mjesecu do 2035. godine. Mnogi naučnici se slažu da bi to bio najbolji ili možda jedini način da se obezbijedi kontinuirana energija na površini Mjeseca.

Jedan lunarni dan je ekvivalentan četiri sedmice na Zemlji, sastavljene od dvije sedmice neprekidnog sunca i dvije sedmice mraka. To čini oslanjanje na solarnu energiju veoma izazovnim.

- Izgradnja čak i skromnog lunarnog staništa za smještaj male posade zahtijevala bi proizvodnju energije megavatnih razmjera. Solarni nizovi i baterije sami po sebi ne mogu pouzdano da zadovolje te zahtjeve - napominje dr Sungvu Lim, profesor istraživanja i instrumentacije svemirske opreme na univerzitetu u Sariju.

- Nuklearna energija nije samo poželjna, već je i neizbježna - dodaje profesor.

Lajonel Vilson, profesor nauke o Zemlji i planetarnih nauka na Univerzitetu Lankaster, vjeruje da je tehnički moguće postaviti reaktore na Mjesec do 2030. godine "uz dovoljno novca", i ističe da već postoje projekti za male reaktore.

- Samo je pitanje da li će biti dovoljno lansiranja Artemisa da se do tada izgradi infrastruktura na Mjesecu - navodi profesor, misleći na Nasin program svemirskih letova Artemis, koji ima za cilj slanje ljudi i opreme na Mjesec.

Postoje i neka pitanja u vezi sa bezbjednošću.

Lansiranje radioaktivnog materijala kroz Zemljinu atmosferu donosi bezbjednosne probleme. Za to morate imati posebnu dozvolu, ali nije nepremostivo - kaže dr Simeon Barber, specijalista za planetarne nauke na Otvorenom univerzitetu.

Dafijeva direktiva došla je kao iznenađenje nakon nedavnih previranja u Nasi, i pošto je Trampova administracija najavila smanjenje budžeta Nase za 24 odsto u 2026. godini. To uključuje smanjenje značajnog broja naučnih programa kao što je program "Povratak uzoraka sa Marsa", koji ima za cilj da vrati uzorke sa površine Crvene planete na Zemlju.

Naučnici su takođe zabrinuti da je ova objava politički motivisan potez u novoj međunarodnoj trci za Mjesec.

Čini se da se vraćamo u stare dane prve svemirske trke, što je, iz naučne perspektive, pomalo razočaravajuće i zabrinjavajuće. Konkurencija može stvoriti inovacije, ali ako postoji uži fokus na nacionalni interes i uspostavljanje vlasništva, onda možete izgubiti iz vida širu sliku, a to je istraživanje Sunčevog sistema i šire - kaže dr Barber.

Nasin program Artemis 3 ima za cilj da pošalje ljude na površinu Mjeseca 2027. godine, ali se suočio sa nizom neuspjeha i neizvjesnosti oko finansiranja.

- Ako imate nuklearnu energiju za bazu, ali nemate način da tamo dovedete ljude i opremu, onda to i nije od velike koristi. Planovi trenutno ne djeluju kao da su usaglašeni - smatra Barber.

Komentari Dafija o mogućnosti da Kina i Rusija eventualno "proglase zonu zabrane" na Mjesecu izgleda da se odnose na sporazum nazvan Artemidin sporazum. Sedam zemalja je 2020. godine potpisalo sporazum o utvrđivanju principa o tome kako zemlje treba da sarađuju na površini Mjeseca.

Sporazumi uključuju takozvane bezbjednosne zone koje treba da se uspostave oko operacija i imovine koju zemlje grade na Mjesecu.

- Ako izgradite nuklearni reaktor ili bilo kakvu bazu na Mjesecu, onda možete početi da tvrdite da imate bezbjednosnu zonu oko nje, jer tamo imate opremu. Neki smatraju da je ovo ravno tvrdnji "mi posjedujemo ovaj dio Mjeseca, ovdje ćemo raditi i vi ne možete ući - kaže Barber.