NavMenu

Muzej franjevačkog samostana Vrata Bosne na pragu velikog arheološkog otkrića

Izvor: eKapija Četvrtak, 07.08.2025. 13:54
Komentari
Podeli

(U Savi rijetke željezne šipke za koje se vjeruje da su stare preko 2.000 godina)

Nakon nedavnog, gotovo filmskog otkrića slike "Gospa od Anđela" Antoniusa Paulusa Sensera, koja je čitavo stoljeće bila skrivena ispod drugog platna, Muzej franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne je ponovno na pragu velikog otkrića - ovaj put arheološkog!

Na svojoj Fejsbuk stranici su objavili da su za samo dva dana istraživanja uz rijeku Savu u Posavskom kantonu, otkrili neviđen broj bipiramidalnih ingota - rijetkih željeznih šipki za koje se vjeruje da su stare preko 2000 godina.

Ovi jedinstveni artefakti, poznati kao poluobrađeno željezo koje su drevni kovači koristili za izradu alata, oružja i raznih predmeta, rijetko se pronalaze. Prije ovog otkrića, samo nekoliko primjeraka nalazilo se u muzejima diljem Francuske, Njemačke, Slovenije i Sarajeva. Međutim, sada su na ovom jednom nalazištu u sjevernoj Bosni otkrivene stotine artefakata, što ga potencijalno čini najbogatijim poznatim izvorom takvih artefakata u cijeloj Evropi.

Otkriće uvelike duguje Peri Matkiću, entuzijasti za lokalnu povijest i suradniku muzeja, koji je pedantno prikupljao početne fragmente i dijelio slike sa stručnjacima u Vinkovcima u Hrvatskoj. Važnost nalazišta brzo je postala očita, što je potaknulo brzu reakciju arheoloških stručnjaka.

Stručni tim vode Krunoslav Zubčić, podvodni arheolog iz Hrvatskog restauratorskog zavoda u Zagrebu, i Nikica Spudić, specijalist iz Hrvatske gorske službe spašavanja u Karlovcu. Njihova stručnost sada pokreće detaljna iskapanja i analizu ovog izvanrednog nalaza.

-Ingoti su karakteristični za prijelazno razdoblje iz La Tene kulture u rimsko doba, a datiraju iz 1. ili 2. stoljeća prije Krista", objašnjava profesor Jozo Jezerčić, ravnatelj Muzeja "Vrata Bosne". "Čini se da je teret – moguće prevezen rijekom – potonuo u Savu, vjerojatno zbog oluje ili sukoba. Vozilo je možda odneseno, ali teški ingoti ostali su potopljeni do sada."

Kako bi se osigurala precizna dokumentacija, lokacija je prvo mapirana i označena fiksnim referentnim točkama. Korištene su tehnike fotogrametrije za izradu 3D modela i detaljnog topografskog plana. Svaki predmet je zatim katalogiziran i pažljivo uklonjen iz korita rijeke, stavljen u destiliranu vodu radi očuvanja prije daljnje konzervacije.

-Pravo uzbuđenje počinje sada", kaže podvodni arheolog Zubčić. - Hemijska analiza uskoro će otkriti podrijetlo metala – moguće ga prateći do drevnih rudnika – i pružiti uvid u trgovačke putove koji su povezivali Bosansku Posavinu sa srednjom Evropom čak i prije rimskog doba.

Stručnjaci vjeruju da bi ovo otkriće moglo redefinirati povijesnu ulogu Bosanske Posavine, pozicionirajući je kao ključno središte trgovačke i gospodarske aktivnosti u antici - daleko značajnije nego što se prije mislilo.

-Priča o ovim misterioznim ingotima tek počinje - dodaje Jezerčić. - Kako bismo ih pravilno sačuvali i analizirali, surađujemo s institucijama u Sloveniji, Njemačkoj, Francuskoj i Austriji. Ovo će biti dugoročni, međunarodni napor koji bi mogao promijeniti način na koji razumijemo pretpovijesnu i rimskodobnu trgovinu diljem Europe."


Fotografije:
Opis:
Franjevački samostan u Tolisi kod Orašja devedesetih je služio kao ratna bolnica, a danas je dom muzeju "Vrata Bosne" u kojem se čuva nekoliko tisuća godina povijesti Bosanske Posavine.

Gradnja novog krila samostana započeta je 1985. godine, jer prvotna zgrada više nije zadovoljavala suvremene standarde življenja. Također su imali veliku muzejsku zbirku te knjižni fond koji nisu bili zbrinuti na adekvatan način,pa su odlučili da će, kad se presele u novu zgradu, staru prenamijeniti u muzej i knjižnicu.

Tek će 2011. godine, u vrijeme fra Marijana Živkovića, stručnjaci iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu urediti izložbeni postav koji sadrži vrijedne eksponate stare i do nekoliko tisuća godina.

Fratri će muzeju nadjenuti zvučno ime “Vrata Bosne”.

Muzej sadrži velik broj eksponata iz neolita, brončanog i željeznog doba te Rimskog Carstva. Posebnu pažnju privlače fibule – drevni oblik ukrasnih kopči koje su prije više od dvije tisuće godina služile za pričvršćivanje odjeće.

Muzej podijeljen u nekoliko prostorija sadrži i vrijednu numizmatičku zbirku, drevno oružje i oruđe te etnografske i crkvene predmete, poput nošnji i liturgijskog ruha. Jedan dio rezerviran je za minerale i fosile.

Samostanska knjižnica pak, unatoč nedostatku prostora, dom je bogatom fondu od 30 tisuća knjiga iz različitih područja, od znanosti preko vjerskih tema do beletristike. Najstarija od njih potječe iz 1525., a naš je interes pobudio arapsko-perzijsko-turski rječnik star više od 200 godina, dokaz koji govori u prilog obrazovanosti tadašnjih fratara.

Posebna zanimljivost muzeja je i što sami ormari, police i vitrine u kojima su izloženi eksponati i knjige imaju veliku vrijednost.

Namještaj je izrađen od rijetkog i vrijednog drva abonosa koje se izvlači iz savskog korita (https://www.bitno.net/ 2020 Tino Krvavica)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.