Šta firme iz BiH moraju znati o AI aktu EU, koji je upravo ušao u ključnu fazu

Ilustracija (Foto: jamesteohart/shutterstock.com)

Nakon što je u februaru ove godine usvojila Zakon o umjetnoj inteligenciji (AI Act) – prvi sveobuhvatni zakon u svijetu koji reguliše upotrebu vještačke inteligencije, EU je od 2. augusta počela implementaciju njegove druge faze, koja se smatra i ključnom.

Dok se u počenoj fazi regulativa odnosila na aplikacije AI-a koje se smatraju ozbiljnom prijetnjom demokratskim vrijednostima, slobodama i privatnosti, te su odmah i zabranjene, sada, u drugoj fazi, fokus je na generativnoj umjetnoj inteligenciji – tehnologijama koje proizvode tekst, slike, video, muziku ili kod, poput ChatGPT-a, DALL·E-a ili Copilota.

Šta je zabranjeno

Za sve firme – pa i one iz Bosne i Hercegovine – koje razvijaju ili distribuiraju ovakve AI alate, a žele poslovati na tržištu EU, od sada važe nova pravila.

Šta je u prvoj fazi zabranjeno:

Socijalno bodovanje: sistem koji bilježi i ocjenjuje ponašanje građana (kao u nekim dijelovima Kine), na osnovu čega se daju ili uskraćuju određena prava ili usluge.

Prediktivna policija: korištenje AI sistema za "predviđanje" ko bi mogao počiniti zločin, što otvara vrata za diskriminaciju i kršenje presumpcije nevinosti.

Analiza emocija u osjetljivim okruženjima, poput škola ili radnih mjesta: npr. ako AI posmatra izraze lica učenika ili radnika i "zaključuje" koliko su motivisani, iskreni ili emocionalno stabilni.

Na šta obavezuje druga faza primjene firme i programere koji razvijaju ili koriste AI sisteme:

Moraju osigurati transparentnost (npr. jasno označiti da je sadržaj AI generisan), poštovati autorska prava, npr. ne koristiti za treniranje modela sadržaje koji su zaštićeni bez dozvole, te pratiti sigurnosne i etičke standarde kako bi se zaštitili korisnici.

Kodeks ponašanja

Da bi primjena Zakona prošla brže i da bi je prihvatili svi u bloku 27, EU, osim što će putem nadzornih tijela pratiti da li se firme pridržavaju novih pravila, također, nudi zemljama i određene pogodnosti, poput naprimjer birokratskih olakšica ili veće pravne sigurnosti. Ali pod uslovom da dobrovoljno prihvate kodeks ponašanja kojeg će izraditi EU.

Ovaj dokument će sadržavati smjernice koje će pomoći firmama da se usklade s AI Actom.

Bosna i Hercegovina iako nije članica EU, ne podliježe direktno novim pravilima, ali ako njene softverske firme posluju i isporučuju uslugu ili proizvod na tržište EU, tada će se morati prilagoditi regulativi.

Naprimjer, ako nude AI sisteme korisnicima u EU ili plasiraju proizvode ili usluge zasnovane na AI na tržište EU, obrađuju podatke korisnika koji se nalaze u EU.

Ako naprimjer firma iz BiH nudi AI rješenja, SaaS proizvode, chatbotove, alate za analitiku, prepoznavanje govora, slike ili teksta – a klijent ili korisnik je iz EU – AI Act se odnosi i na nju.