Radnici bez zaštite - Uznemiravanje na radu još nije dovoljno prepoznato u zakonima u BiH

Uznemiravanje na radu, još nije dovoljno prepoznato u zakonima u Bosni i Hercegovini. Dok u Republici Srpskoj postoji Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu, u Federaciji Zakon o radu prepoznaje diskriminaciju i mobing, ali nova inicijativa upućena federalnim institucijama traži da se ovo pitanje konačno zakonski uredi i u ovom entitetu.

Nakon što je na svom radnom mjestu – Centru za mentalno zdravlje u Trebinju, prijavila korupciju, Anica Ramić je ubrzo zbog prijave postala žrtva mobinga. Njena borba je dugo trajala, ali se na Sudu uspjela izboriti za pravdu. Anica je postala simbol borbe protiv uznemiravanja i diskriminacije na radnom mjestu.

- Prijavila sam korupciju uslijedio je automatski mobing. Bila sam na sudu, prijavila sam direktora, ali uspjela sam ja da smijenim direktora, da se vratim na posao i dobila sam mjesto načelnika službe za kvalitet. Poslije ovog mog slučaja shvatila sam da nisam sama, nego ljudi ćute, trpe. Niko se ne može ohrabriti da prijavi - izjavila je Anica Ramić, Udruženja građana "Stop mobbing".

U Republici Srpskoj zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu postoji od 2021. godine. Prošlog mjeseca je uručena inicijativa za donošenje ovog zakona i zastupnicima u federalnom parlamentu.

- Ova inicijativa za donošenje zakona o zaštiti o uznemiravanja na radu, ujedno i širenje svijesti o tome koliko uznemiravanje na radu narušava, ne samo atmosferu na poslu, nego narušava i produktivnost i dovodi do toga da u nekim institucijama posao postaje jako težak i postoje brojne opstrukciuje da se posao obavi - izjavila je Amra Junuzović Kaljić, poslanica u Parlamentu FBiH.

Advokati koji se bave radnim pravom ističu da se na konačnu odluku u ovakvim slučajevima, koji se vode pred sudom, može čekati od pet do šest godina.

- Ta tužba i taj akt mora dovoljno i jasno upućivati i pokazati te elemente mobinga koji bi doveli do toga da teret dokaza se u ovom postupku prebaci na poslovdavca, odnosno na onoga ko je uznemiravao. Mobing i diskriminaciju ne može nikad vršit samo pravno lice, pravno lice putem fizičkog lica. Fizička lica moraju biti ta koja putem kojeg pravno lice vrši mobing. Jako je bitno navesti sve te radnje i što je moguće, u samom tom esencijalnom aktu jasno to sve precizirati. Zašto? Zato što nas čeka duga i teška borba - kazao je Nermin Vila, advokat.

- Često i radnici sami olako ulaze u te postupke jer teško je dokazati većinu tih stvari koje se odnose na neke sitne provokacije i na nešto što nije dokazivo materijalnim ispravama. U slučajevima se sve svodi na svjedoke kojih može biti više na strani poslodavca nego na strani radnika - istakao je Vladimir Dragičević, advokat.

Uvođenje zakona bio bi važan korak prema pravednijem i sigurnijem radnom okruženju za žene, ali i muškarce koji trpe uznemiravanje na radnom mjestu. Šutnja štiti nasilje i zato svaki oblik uznemiravanja na radu mora biti prijavljen. Zakon bi žrtvama konačno mogao dati mehanizme i sigurnost da to učine.