NavMenu

Jedini restoran u BiH gdje za deset godina ništa nije poskupjelo

Izvor: Nezavisne novine Utorak, 22.07.2025. 14:47
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: CandyBox Images/shutterstock.com)Ilustracija


Restoran smješten u Parlamentarnoj skupštini BiH vjerovatno je jedini u BiH, a sasvim sigurno i u Evropi u kojem u posljednjih deset godina nisu povećane cijene hrane i pića.

Iako zvanična statistika kaže da cijene hrane i pića u posljednjih nekoliko godina konstatno rastu, u Službi za zajedničke poslove koja upravlja restoranom u Parlamentarnoj skupštini BiH nisu našli za shodno da mijenjaju cijene.

Kafa u ovom restoranu još uvijek se može popiti za 0,8 KM, supa pojesti za 1 KM, a teleće pečenje za 5,5 KM. Piletina u susamu o ovom restoranu košta 3,5 KM, dok su cijene priloga kao što su pekarski krompir, riža, pire krompir jednu KM. Takođe salate u ovom restoranu koštaju jednu marku dok je desert marku i po. Ćevapi koštaju četiri KM, omlet sa sirom 2,5 KM, sirnica i krompiruša 2 KM dok je burek 2,5 KM što su cijene koje su se mogle rijetko gdje naći i 2015. godine.


Dakle, kompletan obrok koji uključuje supu, glavno jelo, desert i piće izađe oko osam KM što je ubijedljivo najjeftiniji restoran u BiH, a vrlo vjerovatno i u Evropi.

- I pored preporuka revizije Služba još uvijek nije sačinila prijedlog novog cjenovnika niti novog normativa. Prodajne cijene artikala hrane i pića su utvrđene Cjenovnikom jela i pića u objektima institucija BiH iz 2015. godine koji je na prijedlog Službe usvojio Savjet ministara BiH. Svake godine razlika između nabavne i prodajne cijene artikala postaje sve manja, što je posljedica kontinuiranog rasta cijena. Ukoliko se posmatra period od 2017. do 2024. godine, uočavaju se značajne promjene u nabavnim cijenama artikala. Takođe, uočeno je da kod određivanja normativa nije uključena gramaža sastojaka koja se gubi tokom priprema jela, a što ima direktnog uticaja na iskazanu razliku u cijeni- navodi se u Izvještaju o reviziji Službe za zajedničke poslove institucija BiH.

Ranije, tačnije u oktobru 2022. godine Ministarstvo finansija i trezora BiH uputili su Službi da preispita predloženo povećanje cijena i sačine detaljnu analizu opravdanosti povećanja cijena i te cijene prilagode uz uvažavanje maloprodajnih nabavnih cijena, međutim Služba to nikada nije uradila. Rukovodstvo Službe je početkom 2025. godine imenovalo komisije za izradu novih normativa i novog cjenovnika za hranu i piće, ali, revizori su utvrdili da nisu utvrđeni rokovi završetka aktivnosti te komisije.

Borci za zaštitu potrošača su ranije u izjavi za "Nezavisne novine" kazali da su cjenovnici iz restorana u parlamentu BiH zaista sramotni ako uzmemo u obzir primanja ljudi koji imaju pravo da se tu hrane.
Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Godine 1954. odlučeno je da se započnu pripreme za izgradnju nove zgrade Skupštine u naselju Marijin Dvor, koji je od ranije planiran kao budući administrativno-politički centar grada. Iste godine raspisan je konkurs za dostavljanje arhitektonskih projekata buduće zgrade na kojem je pobijedio projekat arhitekte Juraja Neidhardta i njegovog asistenta Džemala Čelića. Na osnovu ovog projekta izrađen je i investicioni plan koji je 1956. i prihvaćen.

Na početak izgradnje se čekalo 24 godine, a tome su najviše kumovale ekonomske poteškoće. U međuvremenu pojavila se i ideja o izgradnji objekta u kojem bi bili smješteni svi republički organi uprave. Ta ideja je zaživljela 1964. odlukom da se pored zgrade Skupštine izgradi i soliter. Bilo je zamišljeno i da se ove dvije građevine povežu, ali to se nije dogodilo.

Početak izgradnje zgrade Skupštine, sada već Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, započet je 1978. Dana 13. jula 1979. autor projekta, Juraj Neidhardt, je preminuo, te daljnju gradnju nastavio je profesor Hamdija Salihović.

Današnja zgrada Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je završetkom izgradnje 1982. postala sjedište tadašnje Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine. Konačni izgled zgrade mnogo je odstupao od prvobitnog. Današnja zgrada je viša za jedan sprat, a napravljene su i naknadne izmjene izgleda same fasade. Vjerovatno najveće odstupanje od projekta nastalo je izostavljanjem segmentnog oblika nad glavnom dvoranom, koji je u obliku ljuske trebalo da simbolizira okupljanje. Uprkos svemu, zgrada je zadržala najvažnije elemente prvobitne ideje i vizije.

U zgradi se nalaze tri sale: Velika sala, koja raspolaže sa ukupno 655 mjesta (526 standardnih mjesta, 112 mjesta u galeriji za posjetioce i medije i 17 mjesta za prevodioce), Bijela sala, koja raspolaže sa 180 mjesta u kojoj zasjeda Predstavnički dom i Plava sala, koja raspolaže sa 126 mjesta u kojoj zasjeda Dom naroda. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.