Drugačija praksa u lijevčanskim poljima: Suncokret umjesto kukuruza

Na području Gradiške, prema podacima gradskog Odjeljenja za poljoprivredu, ova uljarica zauzima 880 hektara.

- Za sjetvu suncokreta opredjeljuje se i sve više ratara u potkozarskom kraju, u Turjaku, Grbavcima, Miljevićima, Jurkovici i drugim selima - kažu u Gradskoj upravi.

Osnovni razlozi koji opredjeljuju poljoprivrednike u gradiškom kraju su subvencije Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske od 400 KM po hektaru i obezbijeđen otkup suncokreta.

Takođe, poljoprivrednici koji su se, umjesto kukuruza i pšenice, tradicionalnih ratarskih kultura, opredijelili za suncokret, naglašavaju da je ova biljka otpornija na sušu i biljne bolesti.

- Prroizvodnja suncokreta je jeftinija i jednostavnija od proizvodnje žita. Manja su ulaganja, a subvencije veće, stimulativnije - smatra Savo Vasiljević iz Rogolja. Ovaj ugledni poljoprivrednik se za suncokret opredijelio prije šest godina.

- U početku, to su bile manje, ogledne površine. Svake godine sam povećao sjetvu suncokreta i zbog plodoreda. To je periodična promjena kultura na istoj parceli, kako bi rod bio bolji - naglašava Vasiljević.

On kaže da je sjetva suncokreta isplativa i da ima razloga za povećanje proizvodnje.

- Sada sam dostigao nekoliko stotina dunuma. U skorašnjoj budućnosti planiram dalje povećanje proizvodnje - kaže Vasiljević.

Nikola Kaurin, mladi poljoprivrednik iz Trošelja kod Nove Topole, posijao je suncokret na 220 dunuma.

- Moja iskustva su dobra. Najvažnije je da ne razmišljam o prodaji, koja je sada za mene ugovorena i izvjesna. Proizvodnja i otkupna cijena sa prerađivačima iz Republike Srpske su ugovorene, a povjerenje stečeno. Na nama, ratarima je da proizvedemo što kvalitetniji suncokret i da imamo što veće količine - kaže Kaurin.

On smatra da je suša umanjila rod, ali da to nije ugrozilo isplativost sjetve.

- Moja porodica je opredijeljena da, narednih godina, poveća proizvodnju suncokreta. U okolini Nove Topole klima je povoljna, mada posjedujemo i sistem za navodnjavanje, što daje dodatne garancije da ćemo se uspješno izboriti, ukoliko nastupi suša", pojasnio nam je Nikola Kaurin.

Zato u plodnoj lijevčanskoj ravnici sve više ima suncokreta, soje i uljane repice, umjesto kukuruza, pšenice, ječma, zobi i drugih žitarica po kojima je ovo područje poznato.

U Udruženju poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske naglašavaju da se sve više poljoprivrednika odlučuje za proizvodnju suncokreta.

- Oni su prepoznali važnost ove uljarice. Domaći ratari ne mogu zadovoljiti potrebe tvornica jestivog ulja i stočne hrane. To je dokaz da ima još mnogo mogućnosti za povećanje proizvodnje na cijelom području Republike Srpske, gdje je ove sezone suncokretom zasijano 10.000 hektara - kažu u Udruženju poljoprivrednika Republike Srpske.

Udruženje poljoprivrednika RS Banja Luka

Grad Gradiška

sjetva suncokreta

Savo Vasiljević

proizvodnja suncokreta

Lijevče polje