Loša struktura privrede usporava rast ekonomije u BiH

Podaci entitetskih statističkih agencija o bruto domaćem proizvodu (BDP) pokazuju ekonomsko usporavanje u Bosni i Hercegovini.

Podaci Federalnog zavoda za statistiku kažu da je u prvom kvartalu ove godine zabilježen rast od 1,4 odsto, dok je taj rast, recimo, u zadnjem kvartalu prošle godine iznosio 2,6 odsto. Takođe, i podaci Agencije za statistiku kažu da je BDP u BiH u prvom kvartalu ove godine rastao 1,7 odsto dok je to u posljednjem kvartalu prošle godine iznosilo 2,5 odsto.

- Najveći rast dodane vrijednosti registrovan je u stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, i to 7,7 odsto. Slijede građevinarstvo s rastom od 4,4 odsto, informacije i komunikacije s 4,0 odsto, te umjetnost, zabava i rekreacija i ostale uslužne djelatnosti s rastom od 3,7 odsto - piše u podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Dodaje se da je pad bruto dodane vrijednosti evidentiran u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu za 0,7 odsto.

- Blagi pad od po 0,5 odsto zabilježen je u trgovini na veliko i malo, popravci motornih vozila i motocikala, prevozu i skladištenju, te u djelatnostima pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane. Djelatnosti vađenja ruda i kamena, prerađivačke industrije, proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, kao i snabdijevanje vodom, uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, bilježe pad od po 0,4 odsto, pri čemu je prerađivačka industrija pala za 0,7 odsto - stoji u podacima.

U podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske piše da je bruto domaći proizvod zabilježio rast od 1,5 odsto u prvom kvartalu, nakon godišnje stope rasta od 3,4 odsto u prethodnom kvartalu. Podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske kažu i da je desezonirano BDP u periodu januar - mart porastao za 0,1 odsto na tromjesečnoj usporedbi nakon što je u četvrtom kvartalu porastao za revidiranih 0,8 odsto, a u trećem kvartalu 2024. godine za 1 odsto.

- Posmatrano po područjima klasifikacije djelatnosti, značajan realni rast bruto dodate vrijednosti zabilježen je u djelatnostima informacija i komunikacija 4,1%, umjetnosti, zabavi i rekreaciji, te ostalim uslužnim aktivnostima 3,2%, trgovini na veliko i trgovina na malo, opravci motornih vozila, motocikala, saobraćaju i skladištenju, djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvu i ugostiteljstvu 2,9%, dok je realni pad bruto dodate vrijednosti zabilježen u područjima vađenja ruda i kamena, prerađivačka industrija, proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom, snabdijevanje vodom, kanalizacijom, upravljanjem otpadom i djelatnosti sanacije (remedijacije) životne sredine za 3,1% a od toga u prerađivačkoj industriji za 7,6% - stoji u podacima.

Milenko Stanić, ekonomista, za Nezavisne novine ističe da prošlogodišnji rast nije bio visok, ali je bio zadovoljavajući, dok se ove godine situacija pogoršava, što je loš pokazatelj.

- Iako je došlo do blagog uspona izvoza u ovih pet-šest mjeseci, imamo i dalje visok rast uvoza i pokrivenost uvoza izvozom za Srpsku je 80 odsto. Sigurno da je i ovaj rast koji je opadajući i dalje utemeljen na nezadovoljavajućoj strukturi privredne proizvodnje. I dalje se temelji na uslužnom sektoru. Došlo je do postepenog oporavka privredne proizvodnje zapadne Evrope, prije svega Njemačke, što je vjerovatno generisalo i ovo povećanje izvoza koje smo imali u prva tri mjeseca. I dalje imamo rast uslužnog sektora. Sektor prerađivačke industrije i energetski sektor, koji su kičma privrednog razvoja i BDP-a, i dalje imaju negativne trendove, to je ono što je ozbiljna opasnost pored pada ove privredne aktivnosti u odnosu na prošlu godinu - zaključio je Stanić.