Kina zainteresovana za novi ruski mega gasovod

Kinesko interesovanje da učestvuje u izgradnji ruskog gasovoda "Snaga Sibira 2", koji bi isporučivao gas preko Mongolije, pojačalo se nakon izbijanja sukoba između Irana i Izraela, objavio je The Wall Street Journal pozivajući se na izvore u Pekingu. Planirani mega cjevovod omogućio bi isporuku do 50 milijardi kubnih metara prirodnog gasa godišnje iz sjeverne Rusije u Kinu preko Mongolije.

U tekstu se navodi da je nedavni iransko-izraelski sukob izazvao zabrinutost u kineskoj vladi oko pouzdanosti snabdijevanja naftom i gasom s Bliskog istoka, što je podstaklo kreatore politike da istraže alternativne izvore energenata. Kina uvozi oko 30% svog gasa kao tečni prirodni gas (LNG) iz Katara i UAE preko Ormuske moreuz – rute za oko 20 procenata svjetske nafte – koju je Iran prijetio da će zatvoriti kao odgovor na američke napade.

Kineske rafinerije takođe su postale zavisne od jeftine iranske sirove nafte, a analitičari procjenjuju da preko 90% teheranskog izvoza nafte sada ide u Kinu – uprkos američkim sankcijama usmjerenim na ograničavanje prodaje nafte te zemlje u inostranstvu.

– Eskalacija tenzija na Bliskom istoku podvlači ozbiljne posljedice potencijalne blokade u Ormuskom moreuzu – rekao je Vej Sjong, šef istraživanja gasa za Kinu u kompaniji Ristad. Blokada ove tačke mogla bi izazvati veliku promjenu u snabdijevanju Pekinga tečnim prirodnim gasom, pri čemu bi zemlja "prešla iz situacije s previše ugovora u situaciju s deficitom u snabdijevanju".

Čak i uz prekid vatre, nedavni sukob je podstakao Peking da traži alternativne izvore energenata, kažu analitičari i zvaničnici. Kina, takođe, želi povećati uvoz nafte iz Rusije, koja im već isporučuje oko petinu svoje sirove nafte. Moskva, zauzvrat, nastavlja rad na projektu dok nastoji da diverzifikuje svoja tržišta za izvoz energenata usred zapadnih sankcija i smanjene evropske potražnje.

Gasovod "Snaga Sibira 2" se u Pekingu vidi kao strateški potez za dalju diverzifikaciju snabdijevanja i jačanje energetske bezbjednosti u uslovima rastuće geopolitičke neizvjesnosti, navodi se u tekstu.

– Nestabilnost i nepredvidivost vojne situacije pokazale su kineskom rukovodstvu da stabilno snabdijevanje kopnenim gasovodima ima geopolitičke koristi – rekao je Aleksandar Gabujev, direktor Karnegi centra za Rusiju i Evroaziju i stručnjak za odnose Kine i Rusije. "Rusija bi mogla imati koristi od toga."

Ekonomska saradnja Rusije i Kine nastavila je da raste uprkos sveobuhvatnim zapadnim sankcijama, a bilateralna trgovina dostigla je rekordnih 245 milijardi USD u 2024. godini.