PWC: Uvođenje digitalnog evra koštaće znatno više od prvih prognoza

Uvođenje digitalnog eura moglo bi koštati znatno više nego što se prvobitno mislilo, a evropske banke bi taj proces mogao koštati i do 30 milijardi eura, pokazala je studija revizorsko-konsultantske kuće PricewaterhouseCoopers (PwC).

Studiju, koju je PwC uradio po narudžbi Asocijacija evropskog kreditnog sektora (ECSA), pokazuje da bi za 19 analiziranih monetarnih institucija troškovi prilagodbe iznosili više od dvije milijarde eura. Kada se ti rezultati preslikaju na cijelu eurozonu, ukupni troškovi bi, u zavisnosti od mogućih scenarija, iznosili između 18 i 30 milijardi eura.

PwC je identifikovao nekoliko oblasti u koje bi bilo potrebno najviše ulagati. To su prilagodba mobilnih bankarskih aplikacija, internet bankarskih platformi, fizičkih platnih kartica, terminala za plaćanje u prodavnicama i prilagodba bankomata. U istraživanju se procjenjuje da bi sama adaptacija bankomata u prosjeku koštala oko devet miliona eura po banci. Uz to, kako se naglašava, uvođenje digitalnog eura moglo bi godišnje angažovati gotovo polovinu raspoloživih stručnjaka, što bi usporilo inovacije u platnom prometu.

Monetarne vlasti eurozone već godinama rade na digitalnoj verziji jedinstvene evropske valute. On bi bio elektronsko sredstvo plaćanja – digitalna verzija novčanica i kovanica – i bio bi dostupan i važio u svim članicama eurozone. U 13 od 20 članica eurozone građani za elektronska plaćanja uglavnom koriste platne kartice stranih privatnih kompanija.

Evropska centralna banka želi da parira privatnim ponuđačima elektronskih platnih usluga, prvenstveno američkim firmama poput PayPala, MasterCarda i Vise, koje trenutno dominiraju evropskim tržištem, i da uspostavi stratešku autonomiju EU u oblasti platnog prometa.

Plaćanje digitalnim eurom iz e-novčanika bilo bi moguće u prodavnici, na internetu, kao i putem pametnog telefona ili kartice – onlajn i oflajn. Digitalni euro bi, kako je zamišljeno, unaprijedio i zaštitu podataka, jer ECB ne bi imala uvid u lične podatke tokom elektronskog plaćanja.

Međutim, u bankarskom sektoru eurozone vlada veliko nepovjerenje prema digitalizaciji eura i strah od ozbiljnih rizika, pišu mediji. Skeptici postavljaju i pitanje kolike bi bile stvarne prednosti u odnosu na postojeće načine plaćanja.

Prema pisanju medija, banke i štedionice strahuju da bi građani u kriznim vremenima mogli masovno pretvarati svoje depozite u digitalni euro, što bi ugrozilo likvidnost komercijalnih banaka. Zbog toga se raspravlja i o mogućnosti uvođenja gornjih granica za deponovanje digitalnog eura.

Projekat digitalnog eura još je u pripremnoj fazi, koja je započela u novembru 2023. godine, i trebalo bi da bude završena tokom ove godine. Odluku o eventualnom uvođenju Savjet guvernera ECB donijeće najranije 2026. godine.