Iz kompanije BH Magnezij & Minerali pojasnili detalje o projektu izgradnje tvornice magnezija

Kompanija BH Magnezij & Minerali d.o.o. Kupres reagirali su na tekst u vezi s planiranom izgradnjom tvornice magnezija na Kupresu.

Na početku su istaknuli da javnosti nije isključena, te da je uključena od samog početka.

- Projekt izgradnje tvornice magnezija kao ni aktivnosti vezane uz rudnik Dolomita na području Kupresa nisu nastali iznenada niti bez sudjelovanja lokalnih institucija, stručnjaka i pojedinaca iz zajednice. Kao strani investitori, od prvog dana pristupili smo ovom projektu odgovorno – korak po korak, konzultirajući prvo nadležne institucije u BiH, Europske institucije, pravne i industrijske stručnjake, predstavnike općine Kupres i pojedine članove zajednice. A kako je cijeli proces još u fazi ishođenja dozvola, javnost ima priliku biti uključena i nadalje - naveli su iz kompanije.

Dalje dodaju da je zabrinutost potpuno legitiman dio ovog projekta.

- Iznenađuje nas način i forma u kojoj se ta pitanja iznose: parcijalnim iznošenjem tj manipulacijom informacija, bez stručnih osnova, zanemarujući potpuno pristup relevantnim izvorima i s formulacijama koje zastrašuju javnost umjesto da otvore prostor za razumijevanje. Još od početka 2023. godine održavaju se sastanci, obilasci lokacija, prezentacije, pripremne aktivnosti pri nadležnim institucijama, općini Kupres i u zajednici što se može potvrditi i prema dokumentima i zapisnicima. Ništa još nije finalizirano niti odlučeno iza 'zatvorenih vrata' - ističu.

Naglasili su i da projekt izgradnje tvornice magnezija, kao ni aktivnosti vezane uz rudnik Dolomita na području Kupresa, nisu nastali iznenada niti bez sudjelovanja lokalnih institucija, stručnjaka i pojedinaca iz zajednice.

- Kao strani investitori, od prvog dana pristupili smo ovom projektu odgovorno - korak po korak, konzultirajući prvo nadležne institucije u BiH, Europske institucije, pravne i industrijske stručnjake, predstavnike općine Kupres i pojedine članove zajednice. A kako je cijeli proces još u fazi ishođenja dozvola, javnost ima priliku biti uključena i nadalje. Ono što nas iznenađuje nije činjenica da postoje pitanja ili zabrinutosti - to je potpuno legitimno i sastavni dio ovakvog projekta. Iznenađuje nas način i forma u kojoj se ta pitanja iznose: parcijalnim iznošenjem tj manipulacijom informacija, bez stručnih osnova, zanemarujući potpuno pristup relevantnim izvorima i s formulacijama koje zastrašuju javnost umjesto da otvore prostor za razumijevanje - kažu iz kompanije.

Ističu i da se još od početka 2023. godine održavaju sastanci, obilasci lokacija, prezentacije, pripremne aktivnosti pri nadležnim institucijama, općini Kupres i u zajednici što se može potvrditi i prema dokumentima i zapisnicima.

Dodaju da ništa još nije finalizirano niti odlučeno iza "zatvorenih vrata".

- Tvornica za proizvodnju magnezija još nije ni izgrađena. Često se pogrešno navodila i njezina lokacija, zbog čega je još jednom važno navesti da je kompanija Dolomit d.o.o. nosilac koncesije za rudnik Grguljača i svih aktivnosti rudarenja na jednoj lokaciji, a kompanija BH magnezij i minerali doo, iako dijelom u istom vlasništvu ima ingerenciju nad projektom izgradnje tvornice i pokretanju aktivnosti proizvodnje na drugoj lokaciji. Nije nikakva misterija o postojanja dvaju kompanija niti je sporno da je upravo postojanje blizine izvora sirovine (dolomita) za proizvodnju magnezija, jedna od ključnih prednosti i razloga za pokretanjem prve lokacije za proizvodnju upravo u Bosni i Hercegovini. Svakom je poslovnom subjektu važno sagledati, i ako je moguće optimizirati, određene aspekte poslovanja - ističu.

Iz kompanije kažu da kada je u pitanju projekt izgradnje tvornice, neke od dozvola su još uvijek u aktivnom procesu ishodovanja, što znači i da se rasprave tek otvaraju i poziva se na dijalog i suradnju na onim pitanjima koja su od interesa zajednice, a na njih je moguće utjecati.

- Također, spomenuta je površina od 47,5 hektara kao problematična zona eksploatacije, što je potpuno netočno. Koncesija jasno pokriva 9,5 hektara. Ta površina je dovoljna za proizvodnju magnezija idućih nekoliko desetljeća. Provedena istraživanja, koja su provedena na području od 47,5 hektara, prije 2 godine tj. prije početka istraživanja su javno najavljena i ne predstavljaju nikakav tajni plan, već standardnu proceduru svake ozbiljne kompanije koja želi odgovorno upravljati poslovanjem i razumjeti geološke karakteristike terena - reagirali su iz kompanije.

Ističu da kada bi čak i postojao interes za širenjem, u praksi to znači da je potrebna nova dozvola, nova procjena, javna rasprava i novi proces dodjele koncesije, čime bi se svakako ponovno javnost i institucije pitale za saglasnost.

- "Ako to znamo i ako se može transparentno utvrditi da investitor niti jednoj instituciji nije predao zahtjev za odobrenjem eksploatacijske aktivnosti na toj površini, ostaje pitanje: 'Zašto se podiže zabrinutost i govori o površini za eksploataciju za koju ne postoji ni zahtjev a ni dozvola za eksploatacijom'? Poznato je da rudnik Grguljača nije jedini na ovom području, no ipak se niti za jedan drugi nije uopće pomenulo postojanje a ni iskazala javna briga o utjecaju na okoliš. Pitanje je: Ako postoji briga za okoliš, protivljenje rudarenju i proizvodnoj industriji zbog turizma – zar se to ne bi trebalo odnositi na sve jednako - pitali su.

Uz sve navedeno, podsjećaju da se u javnosti projekt često opisuje kao "hemijska industrija", iako se koristi aluminotermički proces koji se temelji na fizičkom principu: obradi dolomita toplinom, bez korištenja hemijskih sredstava.

- U procesu se ne koristi ugljen, voda se reciklira, a svi nusprodukti - poput kalcijevog karbonata, spinela, suhoga leda - plasiraju se na tržište. Ne samo da nema opasnog otpada, već se sav materijal koristi ili prodaje - ističu.

Dodaju da je tehnologiju certificirala i nezavisno revidirala renomirana evropska institucija DMT TUV Nord.

- Standardi se usklađuju se samo sa lokalnim propisima nego i visokim zahtjevim Green deal koje propisuje Europska unija. Za razliku od toga, protivnici projekta nisu iznijeli nijedan dokument, analizu ni stručno mišljenje osobe koja je upoznata s ovakvom tehnologijom ili koja je imala direktno praktično iskustvo u proizvodnji magnezija – a koje bi ukazalo na ekološku štetnost ovog procesa. Pogrešno je svrstavati ovakav projekt pod istu skupinu rizika kao neke druge industrije iz regije, prije svega sam dolomit iz kojeg se proizvodi magnezij – prirodno je prisutan u tlu Kupresa. Dolomit se može koristiti u prehrambene svrhe, kao i za pročišćavanje vode, a još važnije – u poljoprivredi i za rast biljaka. Nema govora o opasnim, radioaktivnim ili toksičnim tvarima - naglasili su.

Poseban akcenat stavljen je na uticaj eksploatacije ili prerade dolomita na podzemne vode čega je i sam investitor svjestan, jer je pokrenuo aktivnosti vezane za hidrogeološke analize kojima se teži riješiti pitanje vodosnabdijevanja same tvornice, ali i lokalnog stanovništva.

- Važno je napomenuti da tvrtka također planira izgraditi rezervoar za kišnicu koja će se skupljati s krovova i površina proizvodnog pogona. Proces proizvodnje magnezija predviđen je kao zatvoreni sustav s recirkulacijom vode, a treba istaći da tvornica posjeduje svoje izvorište koje je u upotrebi još od prvobitne eksploatacije dolomita. Pomenuto je izvorište Točak koje je u funkciji javnog vodosnabdijevanja, a koje se nalazi sjeverno od centra Kupresa odnosno istočno od kamenoloma Grguljača - poručili su.

Dostavili su i izjavu eksperta za upravljanje vodama i zaštitu voda "Pomenuto izvorište ima kapacitet 2 l/s prema literaturnim podacima, što ga svrstava u kategoriju malih izvorišta koji imaju relativno malu slivnu površinu. Izvorište se nalazi na više od 1,2 km od kamenoloma i nije u direktnoj morfološkoj vododjelnici tako da nije direktno ugroženo u slučaju akcidentnih situacija".

Naglasili su da projekt i sve njegove faze podliježu zakonskim procedurama i provode se uz nadzor nadležnih tijela.

- Investitor je pravna osoba koja je uredno registrirana, zemljište je kupljeno legalno - od privatnih vlasnika, a ne od države, što također jasno razlikuje ovu situaciju od mnogih sumnjivih primjera iz prošlosti. Magnezij se nalazi na Europskoj listi kritičnih sirovina, prilika da Bosna i Hercegovina postane proizvođačem ovako važnog minerala, od puno je šireg značaja za život i budućnosti svih nas. Upravo zato se pitamo: ako je dugoročna strategija države i lokalnih zajednica razvoj industrije i zadržavanje mladih kroz zapošljavanje, obrazovanje i infrastrukturu – kako ćemo to postići ako unaprijed odbacujemo i na negativan način obilježavamo svaki pokušaj. Kupres već desetljećima ima prisutnu industriju eksploatacije dolomita - ovo nije prvi put da se na tom području posluje - ističu.

Podsjetili su i na primjer Istre "gdje industrija i turizam uspješno koegzistiraju".

- U Istri se nalaze brodogradilišta, cementare, energetski pogoni - ali istovremeno i luksuzni hoteli, vinarije, agroturizmi i bogata kulturna ponuda. Općina Medulin je, primjerice, najbogatija općina u Hrvatskoj po BDP-u po stanovniku. Taj uspjeh nije došao slučajno, već kroz ravnotežu i otvorenost prema održivim industrijskim modelima koji poštuju prirodu i podižu životni standard. Mi vjerujemo da Kupres može i treba biti takav primjer. Mjesto gdje se čuva zajednica i priroda – ali i mjesto gdje mladi ostaju, gdje se gradi, gdje se otvaraju raznovrsnije mogućnosti za život i vrata razvoju cijelog kraja - zaključili su iz kompanije.