BiH ostaje bez imovine vrijedne stotine miliona maraka, uprkos sporazumu o sukcesiji

Bosna i Hercegovina, kao pravna nasljednica nekadašnje Socijalističke Republike BiH, posjeduje značajnu imovinu na teritoriji Republike Hrvatske. Radi se o vrijednoj imovini koja uključuje hotele, odmarališta, vile i građevinska zemljišta, naročito na Jadranskoj obali. No, uprkos potpisanom Sporazumu o sukcesiji, povrat ove imovine otežan je nizom pravnih i političkih prepreka koje su godinama ostale neriješene.

O ovoj važnoj temi za Forbes Bosne i Hercegovine govorio je Ismet Velić, pravnik i profesor na Pravnom fakultetu u Zenici, te bivši pravobranilac BiH koji je vodio postupke za povrat državne imovine u Hrvatskoj nakon raspada Jugoslavije.

- Vrlo je značajna imovina koju ste pomenuli. Radi se o različitim vrstama nekretnina – od zemljišta, vila, hotela i odmarališta – a često su to atraktivne lokacije na Jadranu, uključujući Makarsku, Gradac, Split i posebno Dubrovnik - ističe profesor Velić.

Prema njegovim riječima, imovinu u Hrvatskoj posjeduju ne samo institucije BiH, već i brojne firme i fizička lica sa prostora naše države. Međutim, od devedesetih godina prošlog stoljeća, Hrvatska je usvojila niz propisa koji ograničavaju pravo raspolaganja tom imovinom.

- Donesene su uredbe, a kasnije i zakoni o zabrani raspolaganja tom imovinom. Poseban problem nastaje 2018. kada Hrvatska donosi Zakon o upravljanju državnom imovinom, koji omogućava njihovim institucijama da daju tu imovinu u dugoročni zakup – često bez znanja ili pristanka stvarnih titulara - upozorava Velić.

Situaciju dodatno komplikuje neprimjena Sporazuma o sukcesiji, međunarodnog ugovora koji su potpisale sve bivše republike SFRJ, uključujući BiH i Hrvatsku. Ovaj sporazum, a posebno njegov Aneks G, predviđa povrat i zaštitu imovine bivših republika, ali u praksi u Hrvatskoj – nije implementiran.

U praksi su, kako kaže, imali slučajeve u kojima je BiH uredno upisana kao titular na određenoj nekretnini, ali je imovina bila zauzeta od trećih lica bez ikakvog pravnog osnova.

- U takvim slučajevima nema pravnih smetnji da se vodi postupak i da BiH traži vraćanje posjeda. No, problem je vrijeme. Ako Hrvatska sada daje te nekretnine pod koncesiju na narednih 30 godina – titularima će efektivno biti onemogućen povrat u dogledno vrijeme - upozorava Velić.

Procjene ukupne vrijednosti ove imovine nisu precizne, ali se govori o iznosima koji premašuju stotine miliona konvertibilnih maraka. Velić naglašava da postoji otvoreni kanal komunikacije s hrvatskim institucijama, uključujući Ministarstvo pravosuđa i DORH, ali da je ključno pitanje reciprociteta i političke volje.

- Ako BiH poštuje sporazum i vraća imovinu Hrvatskoj, onda očekujemo isti tretman. Rješenje mora biti bilateralni sporazum koji će jasno regulisati pitanja imovine, primjene sukcesije i zaštite prava svih titulara - zaključuje profesor Velić.

Ostaje da se vidi hoće li politički akteri na obje strane imati snage i volje da ovo pitanje stave na dnevni red – prije nego što vrijedna državna imovina zauvijek pređe u ruke drugih korisnika.