Očekuje se blagi porast opterećenja elektoenergetskog sistema - EPHZHB traži firmu za izradu studije integracije novih objekata u upravljanje proizvodnim portfeljem

JP Elektroprivreda HZHB traži firmu koja bi izradila studiju integracije novih proizvodnih objekata u upravljanje proizvodnim portfeljem ovog preduzeća.

Kako se navodi u Tehničkom opisu, elektroenergetski sistema BiH karakterističan je po većoj ukupnoj godišnjoj proizvodnji od ukupne godišnje potrošnje električne energije. Veći dio proizvodnje električne energije dolazi iz termoelektrana na domaći ugljen.

- U skladu sa postojećim planovima razvoja u narednim godinama očekuje se blagi porast opterećenja EES BiH. Na primjer, u Indikativnom planu razvoja proizvodnje 2023–2032. godina navedena je procjena vršnog opterećenja EES BiH uz prosječni godišnji porast maksimalnog opterećenja na prijenosnoj mreži od 1,8%, a minimalnog 1% - ističe se.

Dalje se dodaje da se u narednom periodu na prijenosnoj mreži BiH ne očekuju se velike promjene potrošnje električne energije u odnosu na postojeće stanje. Međutim, u odnosu na trenutno stanje na strani proizvodnje očekuju se velike i značajne promjene. Otvaranjem tržišta električne energije i usvajanjem niza propisa posljednjih 10-15 godina dolazi do velike tranzicije elektroenergetskog sektora u regiji. U BiH kao i u ostalim zemljama regije i Evrope izuzetno je veliki interes za izgradnju novih proizvodnih objekata, prvenstveno solarnih elektrana i vjetroelektrana.

- U skladu sa Registrom podnijetih zahtjeva korisnika za priključak na prijenosnu mrežu naponskog nivoa 110 kV, 220 kV i 400 kV vidljiv je velik interes za izgradnju proizvodnih pogona iz obnovljivih izvora, prvenstveno solarnih

elektrana i vjetroelektrana (solarne elektrane ≥9.500 MW, vjetroelektrane ≥ 3.300 MW).

Uz priključene VE Mesihovina, VE Jelovača, VE Podveležje, FNE Petnjik, FNE Zvizdan, FNE ECO Wat (35 MW) te niza manjih elektrana priključenih na distributivnu mrežu, prema dostupnim podacima Elektroprijenosa BiH iz jula 2024. godine, u narednih nekoliko godina planiran je ulazak u pogon velikog broja novih proizvodnih objekata, i to:

• FNE ECO Wat (+69,5 MW)

• HE Dabar

• HE Ulog

• VE Baljci

• VE Oštrc

• VE Grebak

• SE Bileća

• SE Trebinje 1

• VE Ivan Sedlo

• VE Ivovik

• VE Tušnica

• VE Slovinj

• VE Dževa

• VE Široka Draga

• FNE Plavo sunce

• FNE Polog

• FNE ECCO 1-26

• FNE EPHZHB 1

• FNE Lena 1, Lena 2 i Energo MI

• FNE Solario

Riječ je o više od 20 novih elektrana ukupne snage veće od 2.000 MW koje se očekuju u pogonu na prijenosnoj

mreži BiH u razdoblju od iduće 2-3 godine.

Na sljedećoj slici prikazana je karta planiranog stanja prijenosne mreže BiH 2025. godine dostavljene od strane

Elektroprijenosa BiH u lipnju 2023. (još nekoliko objekata je u međuvremenu ishodilo uvjete priključenja)

Neizbježno je da će integracija velikog broj novih proizvodnih pogona utjecati na plasman energije svih proizvodnih subjekata.

- Ovim projektnim zadatkom namjera je utvrditi na koji način i u kojoj mjeri će novi proizvodni objekti u vlasništvu EPHZHB (FNE EPHZHB 1 i VE Poklečani) i njihova integracija u elektroenergetski sustav BiH uticati na upravljanje i vođenje preostalog proizvodnog portfelja u vlasništvu EPHZHB te isto tako na zadovoljavanje ugovornih obveza vezanih uz plasman proizvedene električne energije. Naime, novi proizvodni objekti s pripadnim stohastičkim karakterom proizvodnje unijet će dodatnu razinu nesigurnosti prilikom planiranja vođenja cjelokupnog proizvodnog portfelja EPHZHB te je za očekivati kako će navedeno zahtijevati unaprjeđenje dosadašnjeg načina planiranja vođenja proizvodnog portfelja. Izgledno je kako će nove proizvodne jedinice negativno uticati na balansiranje postojećih proizvodnih jedinica, tj. na ostvarivanje planiranog angažmana i plasmana energije na razini cjelokupnog proizvodnog portfelja EPHZHB - ističe se u dokumentaciji.