Energija pedala: Procjena uticaja biciklizma na klimatske promjene

Ako bi svi Europljani koristili bicikla koliko Danci, EU bi mogla ispuniti više od četvrtine svog cilja od 60% smanjenja emisije ugljičnog dioksida u prometnom sektoru do 2050. godine, govore podaci prve studije o biciklizmu kao potencijalu za ublažavanje CO2 , piše Euroactiv.com.

Podaci bi dostigli i do 50% EU cilja ako bi Europljani koristili bicikl 5 km dnevno, kaže Benoit Blondel ,jedan od autora izvještaja Europske biciklističke federacije (ECF) .

"Potencijal biciklizma za postizanje tih ciljeva je ogroman", rekao je, "i uz tako malo truda. Pridobivanje više ljudi za bicikle će biti puno jeftinije nego pridobivanje za više električnih automobila na cesti ".

Životni ciklusi emisija iz biciklizma su više od 10 puta manji od onih iz osobnih automobila, navodi se u izvještaju, čak i uzimajući u obzir prehrambene unose biciklista.

Biciklisti konzumiraju više kalorija nego vozači - te ih oslobađaju kao gorivo - zbog dodatne energije potrebne za pogon njihovih bicikala.

Izvještaj se kako piše Euroactiv, bavi svim aspektima procesa proizvodnje hrane - poljoprivredni strojevi, navodnjavanje, korištenje pesticida i gnojiva, kao i CO2 intenzitet različitih namirnica - i procjenjuje otpuštanje tog goriva na 21 gram CO2 energije po proputovanom putničkom kilometru.

"Istraživači su izabrali Dansku, ali Holanđani neće biti sretni ako se kaže da su Danci najveći biciklistički entuzijasti u Europi", rekala je još jedan od autora izvještaja Chloe Mispelon.

Kopenhagen ima 50% cilj za putovanja biciklima do 2020. Iako Danci pređu više kilometara godišnje na biciklima, Holandija u Europi ima najveći udio biciklističkih izleta po osobi, kazala je Mispelon, ističući kako će to pomoći Europi da ispuni svoje klimatske ciljeve.

EU prijevozni ciljevi su dio ukupne strategije za smanjenje emisije stakleničkih plinova za 80-95% do sredine ovog stoljeća u odnosu na razine iz 1990-tih.

Znanstvenici kažu da je to minimum potreban da se postigne gornji prag globalnog zatopljenja na dva stepena Celzija, nakon kojih bi učinci mogli postati pogubni.

No, između 1990. i 2007.godine, emisije stakleničkih plinova iz prometa u Europskoj uniji zapravo su porasle za 36%, dok su opale 15% u drugim sektorima.

Dio problema, prema ECF je nizak prioritet dodijeljen biciklizmu kao načinu prijevoza.

"Od 2007. do 2013. godine, Europska komisija je izdvojila 600 miliona € za biciklističku infrastrukturu", rekao je ECF glasnogovornik Julian Ferguson za Euroactiv. "To je samo 0,7% od fonda vrijednog 82 milijarde €."

Nasuprot tome, cestovna infrastruktura dobiva nekih 47% od EU fondova za prometnu infrastrukturu, koji se mogu koristiti kao poluga za nacionalna ulaganja.

Kao rezultat ECF poziva da 10% EU sufinansiranja u prometu bude posvećno biciklizmu, te da bude postavljen 15% "modalni" cilj - ili cilj "po putovanju"- za upotrebu bicikala do 2020.

U izvještaju "Biciklirajmo češće da ohladimo planetu", ECF kvantificira podatke iz Francuske agencije za okoliš ADEME i Holandskog nezavisnog tijela za istraživanje TNO da procijeni životni ciklus različitih oblika prijevoza u tri faze:

-Faza proizvodnje, uključujući i energiju i materijale potrebne za proizvodnju vozila.

-Radna faza, uključujući i proizvodnju goriva i korištenje.

-Faza održavanja, uključujući i sve aktivnosti potrebne kako bi se vozilo održalo sigurnim.

Infrastruktura i zbrinjavanje nisu uključeni u metodologiju - dijelom i zbog nedostatka pristupa statistikama - ali ako bi bili, emisija ispušnih plinova za biciklizam bi bila još manja.

No, biciklizam nije opcija "nulte emisije", jer su ekstrakcija i proizvodnja sirovina poput aluminija, čelika i gume potrebni za stvaranje bicikla.

Za emisije iz tzv. e-bicikala je također utvrđeno da su u istom rasponu kao i kod običnih bicikala, unatoč njihovoj potrebi za strujom, jer omogućuju 56% dužeg svakodnevnog putovanja i mogu zamijeniti automobile na 39% putovanja, piše Euroactiv.

Biciklizam također pruža prednosti u području javnog prijevoza, zdravlja, planiranja, vremena, troškova, sigurnosti ulica, zagušenja, zagađenja zraka, buke i energetske sigurnosti, navodi se u izvještaju.