Kako zaštititi pčele od varoe, gladi i pesticida - Svoja iskustva dijeli predsjednik Beogradskog udruženja pčelara

Predsjednik Beogradskog udruženja pčelara, Stanko Rajić, podijelio je svoja bogata iskustva i stručne savjete o aktuelnim izazovima u pčelarstvu, uticaju klimatskih promjena, tehnikama zaštite pčela i neophodnosti edukacije u ovoj sve značajnijoj grani poljoprivrede.

Dok se pčelari bore sa nepredvidivim vremenskim prilikama, gubicima u pčelinjim zajednicama i nedostatkom prirodne hrane, Rajić naglašava da je pravovremena priprema presudna za opstanak i razvoj pčela. U razgovoru je detaljno analizirao šta pčelari mogu da učine kako bi svoje zajednice uspješno pripremili za proljećnu sezonu, kako da se izbore sa bolestima i kako da zaštite svoje pčele od pesticida. Takođe, osvrnuo se i na ovogodišnji BeeFest, jedan od najznačajnijih događaja u pčelarstvu u regionu, koji je okupio vrhunske stručnjake i ponudio nove perspektive za unapređenje pčelarske prakse.

Klimatske promjene i uticaj na pčelarstvo

Vremenske prilike posljednjih mjeseci predstavljaju veliki izazov za pčelare.

- Za pčelu je najbolje kada bi početkom novembra pao snijeg i ne bi prestao do marta. Kontinuirana, hladna temperatura ne šteti pčelama, ali nagle promjene temperature, sa visokim dnevnim temperaturama i mrazevima noću, izuzetno loše utiču na njih - objašnjava Rajić.

Pčelari trenutno imaju ograničene mogućnosti da pomognu svojim zajednicama, jer, kako kaže, "ako ste sve uradili kako treba prošle sezone, sada samo gledate i uživate. Ali ako niste, malo toga se sada može ispraviti". Jedna od preporučenih tehnika je "sužavanje plodišta", kako bi se smanjio prostor u košnici i time pomoglo pčelama da lakše održe temperaturu.

Hrana i prihranjivanje pčela

Prošlog ljeta Srbiju su pogodile suše, što je dovelo do lošeg cvjetanja biljaka i nedostatka prirodne ishrane za pčele.

- Možemo dodati invertovani šećer ili šećerno-medne pogače, ali to je samo energetska hrana. Ono što nedostaje su minerali i bjelančevine, a to pčelama ne možemo lako obezbijediti - ističe Rajić.

Problem nedostatka prirodne hrane pčelari u drugim zemljama pokušavaju da riješe dodavanjem različitih suplemenata.

- U Mađarskoj sam na sajmu vidio nekoliko štandova sa pčelarskom opremom, ali većina je bila posvećena suplementima za razvoj pčelinjih zajednica. Kod nas se o tome malo zna - dodaje on.

Bolesti i gubici u pčelarstvu

Ove godine veliki broj pčelara prijavljuje značajne gubitke u pčelinjim društvima.

- Prije svega, potrebno je ukloniti uginule zajednice, dezinfikovati košnice i opremu. Naši pčelari jako malo pažnje posvećuju dezinfekciji terena na pčelinjaku, a to je izuzetno važno - naglašava Rajić.

Najveća prijetnja pčelama je parazit varoa, koji oslabljuje organizam pčela i otvara put virusima.

- Kada varoa napravi ranu na hitinu pčele, ona ne može da zaraste, što omogućava virusima da je napadnu. Pčele oslabljene ovim virusima kraće žive, a ako zajednica ne proizvede dovoljno mladih pčela tokom godine, u proljeće košnice ostaju poluprazne - objašnjava Rajić.

Kontrola rojenja pčela

Rojenje se najčešće javlja u maju, junu i julu, ali postoje načini da se ono spriječi.

- Jedan od dobrih načina je vještačko razrojavanje, jer se time prekida leglo, što onemogućava razvoj parazita. Osim toga, pčelari dobijaju novu, mladu maticu koja nije sklona rojenju - kaže Rajić.

Iako neki pčelari smatraju da je prirodno rojenje dobro za razvoj zajednica, Rajić upozorava da se selekcija koja bi u prirodi trajala milionima godina mora ubrzati kako bi pčelarstvo bilo uspješno u današnjim uslovima.

Oprašivanje i zaštita pčela od pesticida

Pčele oprašuju preko 70% biljaka, što je njihova najveća uloga u ekosistemu. Međutim, problem predstavljaju pesticidi koji se koriste u voćnjacima.

- U Beogradskom udruženju pčelara insistiramo na edukaciji. Savez pčelarskih organizacija nedavno je štampao plakate kojima edukujemo voćare kako da pravilno koriste hemijska sredstva - ističe Rajić.

- Mi znamo da je hemijska zaštita neophodna za razvoj poljoprivrede, ali ako se pesticidi koriste pravilno, i voćari i pčelari mogu biti zadovoljni. Najveći problem je što se kod nas malo ulaže u edukaciju - dodaje on.