Šta pokazuje analiza spoljnotrgovinske razmjene za prošlu godinu - Izvoz u Češku jedina svijetla tačka

Bez strateških ekonomskih reformi i podrške domaćim proizvođačima pozicija BiH u globalnoj trgovini ostaće nezavidna, sa stalnim rastom trgovinskog deficita i smanjenom privrednom stabilnošću.

Zaključak je to Odjeljenja za makroekonomsku analizu (OMA) Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH koje je pod lupu stavilo podatke o spoljnotrgovinskoj razmjeni za prošlu godinu.

Analiza pokazuje da je zemlja nastavila da se suočava sa strukturnim izazovima iako postoje pozitivni trendovi, poput diversifikacije trgovinskih partnera i rasta pojedinih sektora.

U dokumentu je navedeno da su domaći izvoznici 2024. godine zabilježili pad plasmana robe i usluga na ino-tržište za 3,7 odsto, dok je uvoz istovremeno porastao za 3,2 odsto u odnosu na godinu prije, što je dovelo do povećanja spoljnotrgovinskog deficita za 13,7 odsto. Pokrivenost uvoza izvozom na godišnjem nivou iznosila je 56,1 odsto.

- Ključni faktori koji su lani uticali na spoljnotrgovinsku razmjenu BiH su globalni ekonomski trendovi, svjetska ekonomska situacija, inflacija i recesioni pritisci koji su imali direktan uticaj na potražnju za domaćim proizvodima na međunarodnom tržištu, dok su se promjene u cijenama energenata, metala i sirovina direktno odrazile na izvozno-uvozne tokove. Konstantan rast cijena, odnosno visoke stope inflacije uzrokovali su povećanje u obimu razmjene. Nivo rasta obima razmjene treba vezati za rast cijena, a ne za povećanje fizičkog izvoza i uvoza - navedeno je u analizi stručnjaka iz UIO BiH koji podsjećaju da je EU i lani bila najvažniji partner BiH u spoljnotrgovinskoj razmjeni sa udjelom od 73,1 odsto izvoza i 59,2 odsto uvoza.

Država u koju je BiH lani najviše izvozila bila je Hrvatska sa 16,1 odsto udjela, slijedi Njemačka sa 15,3 odsto i Austrija sa 9,8 odsto od ukupnog plasmana na ino-tržište. Iz grupe zemalja članica CEFTA regiona BiH je najviše izvozila u Srbiju i to 11,4 odsto.

U odnosu na 2023. godinu najviše je smanjen izvoz u Crnu Goru i to za 13,6 odsto, u Italiju 12,5 i Srbiju 11,9 odsto. Jedini veći rast izvoza zabilježen je u Češku i to 42,1 odsto. U poređenju sa 2022. godinom zabilježen je takođe rast plasmana u Češku i to za 53,3 odsto, dok je izvoz u ostale glavne izvozne partnere u 2024. godini smanjen.

Ovakvi trendovi, navodi se u analizi, ukazuju na potrebu za strateškim mjerama koje bi podstakle izvoz i smanjile zavisnost od uvoza.

- Poboljšanje spoljnotrgovinskog bilansa zahtijeva koordinisane napore svih relevantnih institucija i privrednih subjekata u zemlji. Potrebno je uložiti značajne napore u jačanje domaće proizvodnje, povećanje konkurentnosti i pronalaženje novih tržišta. Ukoliko se ne preduzmu konkretni koraci, zemlja će se suočiti s još većim ekonomskim izazovima u narednim godinama, uz dalju stagnaciju izvoza i povećanje spoljne zavisnosti - istakli su iz Odjeljenja za makroekonomsku analizu UIO BiH.

Savjetuju i da je potrebno raditi na smanjenju uvozne zavisnosti kroz podršku domaćoj proizvodnji i efikasnijem korišćenju resursa.

Proizvodi

Detaljna analiza po vrstama proizvoda pokazala je da je sektor prerađivačke industrije zadržao dominaciju u izvozu, posebno proizvodi od metala, mašine i oprema, te drvni proizvodi. Od deset najvažnijih izvoznih grupa proizvoda samo dvije grupe su ostvarile rast plasmana, električne mašine i oprema za 5,5 odsto, te aluminijum i proizvodi od aluminijuma za svega 0,8 odsto. Najveći pad izvoza u 2024. godini u odnosu na godinu ranije zabilježen je kod grupe proizvoda mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi.