Zbog opasne bolesti papkara zabranjen uvoz pošiljki iz Mađarske, Brandenburga i Berlina

S ciljem sprečavanja unosa bolesti slinavke i šapa u Bosnu i Hercegovinu, Kancelarija za veterinarstvo BiH donijela je Uputstvo o zabrani uvoza određenih pošiljki iz Mađarske, Savezne države Brandenburg i Grada Berlina.

Ovim aktom zabranjuje se uvoz pošiljki domaćih i divljih papkara, sjemena i embrija/jajnih ćelija porijeklom od papkara, namirnica, proizvoda, sirovina i otpadaka od domaćih i divljih papkara te hrane za životinje od papkara, a koji su porijeklom iz navedenih područja.

Podsjetimo se, bolest slinavke i šapa u Mađarskoj, potvrđena je u objektu s mliječnim govedima, 7. Marta, prenosi Agroklub.ba.

Prvi znakovi bolesti uočeni su kod životinja koje su pokazivale karakteristične kliničke simptome.

Riječ je o jednoj od najrazornijih bolesti koje pogađaju domaće (goveda, svinje, ovce, koze i bivole) i divlje papkare širom svijeta.

Uzročnik bolesti je virus iz porodice Picornaviridae, rod Aphtovirus.

Kombinirana visoka antigenska varijabilnost i učinkovit prenos čini virus slinavke i šapa (Foot-and-mouth disease virus, FMDV) vrlo zaraznim među osjetljivim jedinkama.

Bolest je endemska u mnogim dijelovima svijeta, iako je napredak u kontroli FMDV kontinuiran. Prenosi se direktnim kontaktom zaraženih životinja, indirektnim kontaktom putem kontaminiranih životinjskih proizvoda, putem hrane za životinje, te putem aerosola.

Ljudi takođe mogu mehanički prenijeti virus sa zaraženog na druga gazdinstva: na rukama i odjeći, putem prijevoznih sredstava i sl. Bolest se očituje slinjenjem, depresijom, hromošću, te pojavom karakterističnih vezikula na epitelu usana, jezika, desni, nosnica, krune papaka, međupapčanog procjepa i sisa.

FMDV je, uglavnom, bezopasan za ljude. Samo u ograničenom broju izolovanih slučajeva (oko 40 evidentiranih slučajeva infekcije u cijelom svijetu od 1921. – 2007. godine), nakon direktnog kontakta sa zaraženim životinjama, zabilježeni su blagi simptomi bolesti kod ljudi te se u tom pogledu bolest slinavke i šapa ne smatra klasičnom zoonozom.

Prenos bolesti putem konzumacije hrane ili s čovjeka na čovjeka dosad nisu zabilježeni.

Međutim, zbog strogih mjera kontrole i ograničenja u međunarodnoj trgovini, ova bolest predstavlja veliku prijetnju međunarodnoj trgovini i stočarskoj industriji, uključujući male posjednike.

Prilikom potvrde slinavke i šapa primjenjuju se stroge i rigorozne mjere kontrole i suzbijanja daljnjeg širenja u skladu s važećim propisima, a iste uključuju obvezu usmrćivanja i neškodljivog uklanjanja svih preostalih primjenjivih životinja na zahvaćenom objektu, uspostavu zone zaštite i zone nadziranja, zabranu premještanja živih životinja i proizvoda životinjskog porijekla i druge mjere.

Bosna i Hercegovina je službeno slobodna od bolesti slinavke i šapa, a posljednji zabilježen slučaj je bio davne 1968. godine.