Da li će u BiH rasti bankarske naknade i trebaju li nam oštriji uslovi kreditiranja građana

Bankarski sektor u Hrvatskoj je iz dva razloga u fokusu javnosti, a oba razloga nisu povoljna po klijente banaka. Jedna je stvar od koje banke odustaju, a druga je ona od koje se nije odustalo, odnosno koja će za manje od mjesec dana stupiti na snagu.

Ono od čega banke odustaju jeste rast naknada za klijente. Odustajanje se dogodilo nakon burne reakcije građana i dijela politike. Banke su ovu namjeru pravdale povećanjem svojih troškova. Međutim, nije se odustalo od pooštravanja kriterija kreditiranja, a što će zaživjeti od 1. aprila ove godine.

U HNB-u su kao ciljeve uvođenja strožih kriterija naveli smanjenje finansijskih rizika za građane i finansijsku stabilnost.

Za podsjetiti je da je jedan od osnovnih uzroka globalne recesije 2008. bio pucanje nekretninskog balona u Sjedinjenim Američkim Državama, koji se dogodio zbog toga što mnogi stanovnici ove zemlje nisu više mogli otplaćivati stambene kredite. Američke banke su olako kreditirale one koji su kupovali nekretnine, a sve kako bi povećale svoje prihode.

Da li će banke u BiH povećati naknade

S obzirom na to da dobar dio banaka koje posluju u Hrvatskoj posluju i u Bosni i Hercegovini, kao i to da se nerijetko tržišna kretanja iz ostalih evropskih zemalja preliju u Bosnu i Hercegovinu, direktora Udruženja banaka Bosne i Hercegovine Edisa Ražanica objašnjava da li će banke u Bosni i Hercegovini povećati svoje naknade.

Napomenuo je na to da se cijene bankarskih usluga formiraju tržišno i da zavise od više faktora, među kojima su ponuda i potražnja, troškovi pružanja usluga, regulatorni zahtjevi te, kako je izjavio za Klix.ba, kontinuirane investicije u sigurnost, digitalizaciju i unapređenje infrastrukture.

Prema njegovim riječima, banke kontinuirano analiziraju tržišne okolnosti da bi ponudile kvalitetne usluge po konkurentnim uslovima, uz očuvanje stabilnosti i održivosti finansijskog sistema. Istakao je to da je odluka o povećanju naknada na svakoj banci pojedinačno.

- Ključno je naglasiti da banke, kao i svaki drugi tržišni subjekti, donose poslovne odluke pojedinačno i individualno, u skladu s tržišnim kretanjima i regulatornim okvirom, a svaka eventualna promjena cijena usluga zavisi od konkretnih okolnosti i potreba tržišta. Cjenovna politika je isključiva nadležnost pojedinačne banke - naveo je Ražanica.

Treba li pooštriti uslove kreditiranja

Njega su pitali i da li je potrebno pooštriti uslove kreditiranja u Bosni i Hercegovini, kao što je to učinila Hrvatska. Odgovarajući na ovo pitanje, istakao je to da se Bosna i Hercegovina ne može direktno uporediti s Hrvatskom.

- Posebno ne u kontekstu prosječne zaduženosti klijenata, koja je na značajno višem nivou u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Razlog pooštravanja uslova kreditiranja u Hrvatskoj treba tražiti u okvirima njihovog finansijskog tržišta i specifičnosti koje su prisutne. Naša zemlja ima specifične ekonomske i tržišne karakteristike koje se značajno razlikuju te je stoga pristup kreditiranju prilagođen domaćim okolnostima - dodaje.

Sudeći prema onome što je konstatovao, u Bosni i Hercegovini ne postoji potreba za pooštravanjem uslova kreditiranja.

- Upravljanje kreditnim rizikom u Bosni i Hercegovini je na izuzetno visokom nivou, a banke primjenjuju adekvatne standarde i principe poslovanja prilikom odobravanja kreditne izloženosti. Kao rezultat toga, imamo veoma nisko učešće nekvalitetnih kredita, što jasno pokazuje odgovornost klijenata, stabilnost kreditnog portfolija i odgovorno poslovanje banaka. Banke redovno usklađuju svoje politike s regulatornim okvirom, vodeći računa o održavanju finansijske stabilnosti i zaštiti interesa klijenata - uvjerava.

Ražanica također tvrdi da su banke posvećene primjeni najboljih standarda u procjeni i upravljanju kreditnim rizicima te da i na taj način doprinose dugoročnoj stabilnosti ovog sektora i povjerenju klijenata.

Udruženje banaka BiH Sarajevo

Hrvatska narodna banka

Edis Ražanica

bankarske naknade

povećanje naknada banka

kreditiranje stanovništva

uslovi kreditiranja