Koliko žene zarađuju u poređenju sa muškarcima širom Evrope? - Luksemburžanke da časte
Ilustracija (Foto: Pixabay/Joseph Mucira)
Najveći rodni jaz u platama zabilježen je u Letoniji (19%), dok su Austrija i Češka imale razliku od 18%, odnosno 17%. U praksi, to znači da su žene u Letoniji u prosjeku zarađivale samo 81 EUR na 100 EUR muškaraca. S druge strane, u Luksemburgu su žene zarađivale čak 0,7% više od muškaraca, što je jedini takav slučaj u EU. Belgija, Italija i Rumunija takođe imaju male razlike u platama, ispod 5 EUR na svakih 100.
Među pet najvećih evropskih ekonomija, rodni jaz je i dalje značajan, osim u Italiji. U Njemačkoj žene zarađuju 82 EUR za svakih 100 evra muškaraca, u Velikoj Britaniji 86 EUR, dok je u Francuskoj ta cifra 88 EUR. Španija se nalazi blizu prosjeka EU sa 91 EUR, dok je Italija među zemljama s najmanjom razlikom - žene tamo zarađuju 98 EUR na svakih 100 EUR muškaraca, piše Euronews.
Zašto žene zarađuju manje?
Evropska komisija navodi četiri glavna razloga za postojanje rodnog jaza u platama.
Žene su pretežno zaposlene u slabije plaćenim sektorima - Oko 24% razlike u platama dolazi iz sektorske segregacije, jer su žene češće zaposlene u manje plaćenim oblastima poput njege, zdravstva i obrazovanja. Ovi poslovi su često sistemski potcjenjeni.
Nejednaka raspodela plaćenog i neplaćenog rada - Žene u prosjeku rade više sati nedeljno od muškaraca, ali veliki dio tog vremena odlazi na neplaćene obaveze, poput brige o porodici i kućnih poslova. Evropska komisija procijenjuje da bi žene morale da rade dodatnih mjesec i po godišnje kako bi nadoknadile razliku u platama.
"Stakleni plafon" - Žene su i dalje slabo zastupljene na rukovodećim pozicijama. Manje od 10% direktora velikih kompanija su žene, dok u medijima samo 27% glavnih urednika čine žene, iako one čine 40% novinara u analiziranim zemljama.
Diskriminacija u platama - U nekim slučajevima, ženski pol i dalje zarađuje manje od muškaraca za isti posao ili posao jednake vrijednosti, bez jasnog opravdanja. Evropska komisija ističe da je većina rodnog jaza u platama neobjašnjena i ne može se u potpunosti pripisati faktorima poput obrazovanja, radnih sati ili sektora zaposlenja.
Kako riješiti ovaj problem?
Evropska unija uvodi Direktivu o transparentnosti plata, koja bi trebalo da pomogne u otkrivanju neosnovanih razlika u zaradama. Povećanje transparentnosti omogućilo bi zaposlenima da bolje razumiju kako se formiraju plate i da lakše uoče nepravične razlike.
Pored plata, rodna nejednakost je vidljiva i u stopi zaposlenosti. U trećem kvartalu 2024. godine, stopa zaposlenosti u EU iznosila je 80,9% za muškarce i 70,9% za ljepši pol, što znači da je jaz u zaposlenosti 10 procentnih poena. U nekim zemljama, poput Turske, Italije, Grčke i Rumunije, razlika u zaposlenosti premašuje 18 procentnih poena, što ukazuje na dodatne prepreke za žene na tržištu rada.
Iako podaci pokazuju napredak, rodna nejednakost u platama i zaposlenosti ostaje ozbiljan izazov u Evropi.
Tagovi:
Eurostat
Evropska komisija
zarada žena u Evropskoj uniji
koliko zarađuju žene u Evropskoj uniji
rodni jaz u platama
rodna nejednakost
diskriminacija u platama
Direktiva o transparentnosti plata
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora