NavMenu

Da li u Sloveniji postoje rijetki minerali?

Izvor: Energija Balkana Ponedjeljak, 03.03.2025. 14:13
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Ufuk ZIVANA/shutterstock.com)Ilustracija
Evropska unija je sastavila listu od 34 kritične sirovine. Prema prvim procjenama, u Sloveniji nema dovoljno rijetkih zemnih metala (ili rijetke zemlje, metala koje se uglavnom nalaze oko Pohorja i Kozjaka), da bi se kopali u ekonomski značajnim razmjerama. Rijetke zemlje su grupa od 17 hemijskih elemenata koji se nalaze na dnu periodnog sistema, plus itrijum i skandijum, piše RTV Slovenija.

Šta ih čini tako vrijednim?

Rijetke zemlje su neophodne za industriju. Na primjer, za proizvodnju poluprovodnika, pametnih telefona i električnih automobila. U eri digitalizacije, oni su strateški važno bogatstvo.

- Kritične sirovine imaju veći potencijal u našoj zemlji. Poznata su nam nalazišta boksita, zatim, nalazišta rude antimona, nalazišta barita, germanijum se javlja kao primesa u mežičkoj olovno-cinkanoj rudi, to su samo neke od njih - objasnio je Gorazd Žibret iz Geološkog zavoda Slovenije.

Nekada neželjeni otpad

U bivšoj Jugoslaviji su već rađena opsežna istraživanja, ali današnje kritične sirovine nisu istraživane, jer su se smatrale neželjenim otpadom. One su tek postali važnije sa pojavom elektronike i visokotehnoloških proizvoda modernog doba.

- O ovim sirovinama danas u Sloveniji znamo vrlo malo. Ne možemo odgovoriti da li su te pojave zaista pogodne za ekonomsko rudarenje. U Evropi postoje tri glavna metalogenetska područja: Skandinavija, Pirinejsko poluostrvo i Balkan. Slovenija je na ivici ove druge oblasti i potencijalno bi mogla da postane važan igrač, ali još ne znamo sa sigurnošću - kaže Žibret.

Evropska unija želi da postane nezavisna

Evropska unija trenutno uvozi 98% svojih rijetkih zemalja iz Kine, što je stavlja u sve ranjiviju poziciju. Prema riječima Miloša Baveca, direktora Geološkog zavoda Slovenije, EU je očigledno bila ubijeđena da će zavisnost od inostranih tržišta dugo biti neproblematična, iako je struka odavno upozoravala na mogućnost, moglo bi se reći, stopostotne zavisnosti.

Od prošle godine je na snazi evropski Zakon o kritičnim sirovinama, koji zahtijeva od država članica da do maja ove godine pripreme prijedloge o tome kako će istraživati svoja područja, ali će proći dosta vremena od dobrog upoznavanja terena, do iskopavanja. Prije svega, društvo će morati da se ujedini oko eksploatacije ovih sirovina.

Tržište oko 5 mlrd EUR

Prema dodatnom objašnjenju koje je Žibret naveo, rijetke zemlje nisu toliko rijetke u Zemljinoj kori, u stvari su mnogo češći od, na primer, zlata i platine – česte su otprilike kao olovo ili volfram. Zovu se rijetke zemlje jer se rijetko nalaze u obogaćenjima, odnosno u količinama koje su ekonomski značajne.

- Koristimo ih u visokim tehnologijama. To su laseri, ekrani, supermagneti, električna vozila, turbine, katalizatori u nuklearnoj tehnici, medicini, raketnoj tehnici - naveo je Žibret.

Istakao je stvarnu veličinu tržišta retkih zemlja, koje nije toliko veliko: ove godine se procjenjuje na oko 5 mlrd EUR, a do 2030. godine očekuje se da poraste na oko 10 mlrd EUR. Prema mišljenju ovog eksperta, najprikladniji termin je retkozemni elementi.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.