Hercegovac od bršljana dnevno zaradi i do 350 KM, sve se izvozi u Njemačku

Ilija Vukasović već oko dva desetljeća bere bršljan. Otrovan je i ljekovit. Ilija kaže kako biljka ide u izvoz za Njemačku, služi za proizvodnju sirupa za kašalj, no berača gotovo i nema.

Spuštajući se strminom prema selu Glavska na krajnjem jugu Hercegovine, u općini Ravno, smještenom nedaleko od naselja Ivanica u blizini magistralne ceste Trebinje - Dubrovnik, Novinari Večernjeg nisu ni pomišljali na iznenađenje i pravo otkriće što sve Hercegovci rade kako bi popunili kućni proračun. Znatiželju im je privuklo nekoliko kuća sa solarima, što znači da tu ipak ima života, piše Večernji list BiH.

Kako kažu, u prvi mah nisu primijetili nisku parkiranih automobila ekipe deminera. Jasno, čim vidiš deminere, moraš ići strogo cestom i ne vršljati kraškim gustišem. Zamišljaju, kažu, kako se osjećaju oni koji su tu nekada živjeli, a 30-ak godina nakon rata očito nisu sigurni mogu li doći i do svojih vrtova. Dok promišljaju, pred njima se ukaza čovjek nagnut preko zida obraslog bršljanom. Što će čovjek u bršljanu, pomislih, sjetih se da je i otrovan i ljekovit? Kad spaziše i vreću dobrano napunjenu listovima te biljke penjačice, poraste znatiželja. Na upit zašto bere lišće, susretljivi Ilija Vukasović iz Trebinja poče za mnoge Hercegovce neočekivanu priču.

- Ovo je "brštan", bere se godinama, ide u izvoz za Njemačku, služi za proizvodnju sirupa za kašalj, dobra je cijena, ali malo ga tko bere - kaže.

Čim spomenu cijenu, pitaju koja je.

- Cijena je od 2 do 3,50 KM, po dvije se otkupljuje u Trebinju, a po tri i pol u Sarajevu i Stocu. Ja vozim u Stolac. Ovaj posao radim 18 godina, u mirovini sam, ovo mi je hobi. Berem svakakvo bilje. "Brštana" se dnevno može ubrati od 50 pa do 120 kg. Sad je kratak dan, hladno je izjutra, kasno se počne, u ovo doba uberem 60 - 80 kg, a brao sam i po 120 kg.

Kad se pomnoži, 100 kg po tri i pol KM, dnevnica 350 KM?

- Tako je, a troškova je 20 - 30 KM, dobra je dnevnica. Nema je ni Njemačka, ali nitko neće da bere, svatko voli gospodski život. Mi smo ostarjeli, mladost neće, otkupljivači zovu, a roba se traži. Od 100 i nešto, koliko nas je bilo unatrag pet, šest, 10 godina, nema sad petero-šestero uvrh glave, što se tiče Trebinja. Ima još u Ljubinju dvoje-troje, u Stocu četvero-petero i nitko više. Bere se sve, "brštan", kadulja, pelin, vrijesak, smilje… Stanica za otkup ima na svakom koraku, u Trebinju tri, u Ljubinju i Bileći po jedna, u Stocu dvije, u Sarajevu pet-šest… Potražnja je ogromna. Cijelu godinu imate posla. Zimi se bere "brštan", na proljeće ide pelin, sve se ljekovite trave otkupljuju. Preko ljeta najviše kadulja, u jesen vrijesak…

Ima li odmora?

- Posla ima cijelu godinu, a kad se umoriš, odmoriš.

Nakon svega što ste kazali, čudno je da nema više berača?

- I mene to čudi. Ja sam ovaj posao zavolio, to mi je i psihički odmor, a i korisno.

Vrijedni Ilija potegne 30-ak km od Trebinja do Glavske, no dodaje da je njegov "radni" rajon cijeli jug Hercegovine - od Neuma do Glavske i Bijele, dužinski ugrubo stotinjak kilometara. Zna najbolja nalazišta pojedinih ljekovitih biljaka, samo u poslu nema društva. A što se bršljana tiče, to je uistinu neobična biljka, istodobno i otrovna i ljekovita. Uz ostalo, vole ga i pčele koje u fazi cvatnje na njemu skupljaju nektar, no mana tog meda je što se brzo kristalizira.

Kažu da je čak otac medicine Hipokrat vjerovao u iscjeliteljsku moć bršljana. Od najstarijih vremena bršljan je bio simbol plodnosti i besmrtnosti kao jako otporna biljka. U antičkim vremenima često su ga spominjali kao simbol vjernosti u braku upravo zbog prianjanja i omatanja oko podloge. Još jedno čudo - ova biljka živi i do 1.000 godina, a može narasti do 50 metara dužine. Da ne bi Ilije, sva ova čuda ne bismo našli ni u raznoj literaturi.

Ilija Vukasović

selo Glavska

općina Ravno

naselje Ivanica

bršljan

berba bršljana

prodaja bršljana

sirup za kašalj

brštan