Skuplja struja pojačala interesovanje za solarnim panelima - Birokratija ipak remeti praksu

Neizvjesnost na energetskom tržištu i rast cijena struje glavni su razlozi što je u posljednje vrijeme sve veće interesovanje za izgradnju malih solarnih elektrana u BiH, gdje su u protekle dvije godine uvezeni paneli u vrijednosti većoj od 358 miliona maraka.

Da interesovanje raste, najbolje govori podatak Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, da su 2022. godine uvezeni paneli u vrijednosti od 65,670 miliona maraka, za 40 miliona KM više nego 2021. godine.

Iako je Evropa jedan od najglasnijih zagovornika zelene tranzicije, najviše solarnih panela BiH je uvezla iz Kine, a samo je prošle godine na kineske sisteme potrošeno 209,404 miliona KM.

- Carinska stopa na uvoz panela je nula odsto, dok stopa PDV-a iznosi 17 odsto. To se odnosi samo na panele, dok se za nosače, transformatore, baterije i sličnu opremu koja ide uz njih, shodno njenom razvrstavanju i zemlji porijekla određuje carinska stopa - kazali su u UIO, podsjećajući da za solarne panele postoje dva tarifna broja.

Direktor mostarske firme Solaris, koja u ponudi ima sve ono što je potrebno za izgradnju solarnih sistema, Marko Čule, ističe da imaju sve više interesovanja stanovništva, kao i privrednika za postavljanje solarnih panela.

- Interesovanje stanovništva je veliko, međutim problem stvara administracija, posebno u FBiH gdje se propisi, koji su usvojeni, još ne primjenjuju. Kada se to desi, očekujemo da će interesovanje biti još veće - kazao je Čule.

Dodao je da su zbog birokratije među mušterijama trenutno brojnija pravna lica nego građani.

- Sa svakim poskupljenjem struje raste i interesovanje za ulaganje u obnovljive izvore energije. Jedan od razloga je i to što je cijena instalacije elektrana značajno pala u posljednje dvije - tri godine, te mogu reći da se radi i do 70 odsto jeftinijoj investiciji - rekao je Čule.

Prema njegovim riječima, solarna elektrana za kuću od cigle košta oko 14.000 maraka.

- Takva jedna elektrana otplatiće se kroz pet godina, s tim da to ima tendenciju pada iz razloga što se cijene struje mijenjaju - objasnio je Čule.

Savjetnik u banjalučkoj firmi Eko tehnologije Aleksandar Gejak kazao je da potražnja za solarnim panelima ogromna, te da je na veliko iznenađenje stanovništvo veoma zainteresovano.

- Što se tiče potražnje i realizacije sve funkcioniše fantastično. Međutim, problem se javlja kod stanovništva koje želi da proizvodi energiju koju bi besplatno, u skladu sa zakonom, skladištili u mrežu i po potrebi povlačili. Birokratija ne dozvoljava da se zakon, koji je donesen, stavi u praksu - kazao je Gejak.

Dodao je da oni koji izgrade postrojenja i nezavisni su od mreže, jer imaju svoj baterijski sistem skladištenja, najnormalnije proizvode vlastitu električnu energiju koju koriste samo za svoje potrebe.

- Taj sistem se dosta koristi van grada, na vikendicama i u selima, gdje je to lakše realizovati, dok je u gradovima to teže, jer su svi spojeni na mrežu - naglasio je Gejak.

U banjalučkoj kompaniji ETMAX kažu da je interes za izgradnju solarnih elektrana kod domaćinstava, ali poslovne zajednice raste već nekoliko godina. Međutim, kažu da kod kategorije elektrana u sistemu kupac - proizvođač (prosumer), trenutno postoji situacija da Elektroprivreda RS, koji je većinski snabdjevač u Srpskoj, ne želi da potpiše ugovor o preuzimanju viška električne energije iz ovih sistema, zbog neriješenog pitanja obračuna PDV-a, kada se ugovor sklapa sa fizičkim licem.

Prema riječima generalnog direktora ove kompanije Siniše Maksimovića zaposleni prate situaciju i na osnovu informacija kojima raspolažu i ovo pitanje bi uskoro moglo biti riješeno.

- Na nivou UIO BiH postoji volja da se ovaj problem riješi i da se snabdjevačima, u ovom slučaju Elektroprivreda RS, omogući sklapanje ugovora sa kupcima - proizvođačima, odnosno prosumerima – istakao je Maksimović.

Analiza

Siniša Maksimović ističe da, osim same izgradnje solarnih elektrana, postoje i drugi troškovi koje treba imati u vidu kada se izlazi sa referentnom cijenom izgradnje postrojenja. Ti zavisni troškovi su uglavnom fiksni i utiču na ukupnu vrijednost investicije, a mogu da, ističe on, variraju između 100 i 300 evra po kilovatu instalisane snage.

- Zavisni troškovi o kojima govorimo su prije svega vezani za samu lokaciju postrojenja. Takođe, važan element u ovim troškovima su i troškovi pribavljanja neophodnih dozvola i one mogu da iznose od deset do 15 odsto vrijednosti projekta, zavisno od kategorije projekta. Cijena izgradnje samog postrojenja košta između 500 i 700 evra po kilovatu instalisane snage, ali na tu osnovnu cijenu treba dodati i spomenute fiksne troškove – objasnio je on.

Dodao da se, kada se uzmu u obzir svi navedeni elementi i troškovi, dolazi do prosječne cijene izgradnje solarne elektrane od 850 do 950 evra po kilovatu instalisane snage.