Pred zatvaranjem sedam bh. kulturnih i naučnih institucija

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine kao jedna od najvećih i najuglednijih naučno-kulturnih institucija u jugoistočnoj Evropi, nakon 125 godina svoga postajanja, mogao bi prestati sa radom. Slična sudbina mogla bi zadesiti i ostalih šest bh. kulturno-naučnih institucija: Historijski muzej, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti, Kinoteku, Umjetničku galeriju, Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku i Biblioteku za slijepa i slabovidna lica.

Zbog toga je v.d. direktora Zemaljskog muzeja BiH, Adnan Busuladžić, uputio vijećnicima Gradskog vijeća, Apel za pomoć, u cilju da iniciraju rješavanje i premoštavanje problema finansiranja ove ustanove. Naime, zbog neriješenog pravnog statusa, situacija je više nego alarmantna, tako da nisu u mogućnosti platiti režije, održavati eksponate, niti obezbijediti plaće svojim uposlenicima od koji su mnogi jedini stručnjaci specifičnih profila koji rade u Bosni i Hercegovini

"Svjesni smo političke realnosti i nemogućnosti trenutnog rješenja pravnog statusa. Zbog toga smo u više navrata podsjećali da se iznađe način našeg finansiranja, a da pravni status ostane neriješen do povoljnijih političkih prilika", istaknuto je u Apelu za pomoć.

Zbog ovako iznimno teške situacije u kojoj se našlo 7 bh. kulturnih i naučnih institucija, na današnjoj sjednici Gradskog vijeća, potekla je inicijativa da Federacija i Kanton, kao i Grad i općine, preuzmu pravo osnivača ili suosnivača nad ovim instutucijama, kako bi se konačno riješio pravni status, a time i finansiranje ovih riznica materijalne i duhovne historije BiH.