Gasi li Tramp NVO sektor u BiH - Ovo su moguće posljedice zatvaranja USAID-a

Budućnost Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) je ugrožena nakon najave administracije Donalda Trampa o spajanju agencije sa Stejt Departmentom, smanjenju budžeta i broja zaposlenih. Ova obustava pomoći mogla bi ozbiljno ugroziti projekte i u Bosni i Hercegovini, gdje je USAID uložio više od dvije milijarde dolara. Stručnjaci upozoravaju na moguće posljedice po zapošljavanje i migraciju visokoobrazovanih radnika.

Tokom vikenda je zaposlenicima u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) zabranjen ulazak u sjedište u Vašingtonu, dok je administracija Donalda Trampa najavila spajanje agencije sa Stejt Departmentom.

Plan uključuje smanjenje budžeta i broja zaposlenih, a državni sekretar Marko Rubio optužio je rukovodstvo USAID-a za "neposlušnost" te preuzeo privremeno vođenje agencije. Tramp i njegov savjetnik Elon Musk žestoko kritikuju ovu agenciju. Administracija je suspendirala sigurnosne šefove zbog odbijanja predaje povjerljivih podataka Muskovom timu, što je izazvalo proteste demokrata. USAID-ova veb stranica ne radi, a obustava strane pomoći prijeti humanitarnim programima širom svijeta.

Tramp, dugoročni kritičar trošenja sredstava u inozemstvu, smatra da američki poreski obveznici ne trebaju finansirati međunarodnu pomoć. Nakon povratka na funkciju, potpisao je izvršnu naredbu kojom je obustavio skoro svu međunarodnu potrošnju na 90 dana, što je izazvalo pometnju u humanitarnim programima, međutim neizvjesno je hoće li se finansiranje uopće vratiti.

Kako ovo utiče na BiH?

USAID je godinama bio ključni partner zemljama Adria regiona, naročito Bosni i Hercegovini, podržavajući projekte jačanja demokratije, ekonomskog razvoja, kao pomoć medijima i u izgradnji civilnog društva. Trampova obustava pomoći postavlja ozbiljna pitanja o budućnosti američke podrške regiji i mogućim posljedicama po ekonomski razvoj i političku stabilnost.

Više od dvije milijarde dolara uloženo je u projekte u BiH u periodu od 1995. godine, saopštila je nedavno Ambasada SAD-a u BiH, a sada se mnogi koji ovise o tim projektima suočavaju s teškim izazovima.

Mersiha Mima Mehić, direktorica MojPosao.ba/Kolektiv, kaže kako se tržište rada u BiH suočava s rastućim ekonomskim pritiscima – nakon izazova uzrokovanih povećanjem minimalne plate i krizom na njemačkom tržištu rada, gašenje USAID-a predstavlja dodatni udarac.

- Ova odluka mogla bi imati ozbiljne posljedice po nevladin sektor, koji zapošljava značajan broj ljudi, posebno mladih i visokoobrazovanih stručnjaka. Prema preliminarnim rezultatima analize tržišta rada u BiH, potražnja za radnicima u januaru 2025. godine je manja za 20 posto u odnosu na isti period prošle godine - pojašnjava Mehić za Bloomberg Adriju.

Dodaje kako bi suspenzija podrške i finansiranja NVO sektora mogla rezultirati masovnim otpuštanjima ili smanjenjem plata, dodatno povećavajući stopu nezaposlenosti. Dodatni efekt bi mogao biti migracija stručnog kadra.

- Smanjenje prilika u nevladinom sektoru moglo bi potaknuti mlade stručnjake da posao traže u inozemstvu, što bi dodatno pogoršalo problem 'odljeva mozgova' s kojim se BiH već godinama suočava - zaključuje ona.

USAID je u našoj zemlji ulagao u ključne sektore poput energetike, turizma, energetske efikasnosti, digitalizacije i e-uprave. Kroz projekte poput "Investicije u energetiku", vrijednog 20 miliona USD, podrške razvoju održivog turizma i promoviranja energetske efikasnosti, USAID je pomogao u jačanju infrastrukture i konkurentnosti. Također, kroz petogodišnji projekt e-uprave, vrijedan 10,9 miliona USD, omogućio je poboljšanje javnih usluga i transparentnosti. Kroz godine, veliki broj finansijskih projekata usmjeren je na novinare i medijske inicijative.
Depositphotos

Paulina Janusz, stručnjakinja za komunikacije, izjavila je za Bloomberg Adriju da će ova odluka imati dalekosežnije posljedice nego što trenutno izgleda. - Jer uprkos tome s kakvim frejmingom problema su već krenuli pojedinci, naprimjer Milorad Dodik, USAID nije finansirao samo nevladine organizacije i medije. Riječ je o cijelom nizu projekta pomoći, u raznim oblastima, od poljoprivrede do humanitarnih projekata".Kako kaže, isto tako, nevladine organizacije koje su finansirali Amerikanci nisu se sve bavile korupcijom i vladavinom prava, dakle onim što je u tumačenju pojedinih političara "rušenje vlasti", već među njima ima i onih koje su mnogo toga uradile po pitanju prevencije različitih bolesti.

Dodaje kako je šteta što se civilni sektor "za sada nije potrudio" da iskomunicira obim problema i generalno svoju ulogu u društvu.

- U ovoj oblasti još uvijek dominira stereotip 'stranog plaćenika', i to da se od devedesetih niko s ovim stereotipom ozbiljno nije uhvatio ukoštac dovodi do toga da zbog situacije u vezi s USAID-om danas mnogi likuju, iako za likovanje zaista nema razloga - kazala je Janusz.

Šta je USAID i koliko košta američku vladu

USAID je osnovan 1960-ih za upravljanje humanitarnim programima širom svijeta. Zapošljava oko 10.000 ljudi, a većinu aktivnosti na terenu provode organizacije koje finansira. Agencija pruža hranu u kriznim područjima i upravlja globalnim sistemom za predviđanje nestašica. Veliki dio budžeta troši na zdravstvene programe, ali i NVO sektor, te medije.

SAD je 2023. potrošio 68 milijardi dolara na međunarodnu pomoć, od čega je USAID dobio oko 40 milijardi. Većina sredstava otišla je u Aziju, Afriku i Evropu, posebno za Ukrajinu. SAD je najveći donator u svijetu – Velika Britanija dala je četiri puta manje.