Hanovi i karavan saraji

Služili su za smještaj putnika i robe. Karavan saraji su nudili besplatan trodnevni boravak.
U Sarajevu je bilo 1878. god. 50 hanova, od čega 45 na području grada. Prvi je izgrađen Kolobara han (1462.), koji je mogao primiti 400 ljudi i 35 konja, a zatim Gazi Husrev-begov - Tašlihan, uz istoimeni bezistan. Tašlihan je izgrađen 1543. god, bio je pokriven bačvastim svodom. Teško oštećen u požaru 1697. god. a poslije požara 1879. nije obnovljen, a porušen 1912. Postoje ostaci u bašti hotel "Evrope".

To su zatim bili Morića han, Skenderpašin karavan-saraj, Kemalbegov karavan-saraj, hadži Beširov, Pehlivanov i Despića han, te brojni drugi.

Morića han
Morića han je po svojoj veličini (44,5/38,5 m) posebno značajan. Izgrađen je iz Gazi-Hurefv-begovog vakufa. Unutrašnje dvorište opasuju u prizemlju štale i magaze, a na katu dva reda soba nanizanih duž pokaldrmisanog hodnika. Morića han je 1985. adaptiran u ugostiteljski objekat sa različitim sadržajima.

Gazi Husrev-begov hamam
U Sarajevu je u XVI vijeku bilo šest javnih banja. Gazi Husrev-begov hamam izgrađen je 1537.-1539. god. Banja je imala žensko i muško odjeljenje, gdje su u XIX vijeku izgrađeni i bazeni za ritualno pranje Jevreja. Hamam je izgubio svoju funkciju poslije Prvog svjetskog rata, da bi bio adaptiran u ekskluzivni noćni bar poslije Drugog svjetskog rata. (Teško oštećen u periodu 1992./95.)

Sahat-kula
Zbog potreba obavljanja pet dnevnih molitava u Osmanskom carstvu se počinju graditi sahat-kule, na kojima se postavljaju javni satovi.

Sarajevska sahat-kula je bila jedna od najviših, ali i najljepših u Bosni i Hercegovini. Nastala je u XVII vijeku, a poslije požara 1697. godine popravljena je 1762. Poslije austrougarske okupacije dograđene su gornje zone objekta, a sahat su donijeli sarajevski trgovci iz Londona.

Bezistani
Prvi bezistan sagradio je drugoj polovici XVI vijeka Mehmed-beg, sin Isabega Ishakovića, uz Kolobara han. Gazi Husrev-beg je sagradio bezistan, dužine 109 i širine 19,5 m sa 52 dućana, presvođen bačvastim svodom. U gradnji su učestvovali dubrovački majstori. Danas ga u Sarajevu zovu "Dugi bezistan".

Brusa bezistan napravio je veliki vezir Rustem-paša 1551. god., a služio je za prodaju svile, koju je sam osnivač proizvodio u Bursi. Bezistan je pravougaone osnove, 27x17,5m, građen od kamena i pokriven sa šest manjih kupola. Imao je veći broj dućana u unutrašnjosti, a opasivali su ga dućani izvana. Objekat je teško oštećen tokom agresije 1992/95. , a sada se vrše radovi na adaptaciji u Muzej grada Sarajeva.

Daire
Zbog opasnosti od požara građene su masivne, kamene magaze, a kako su često okruživale dvorište, nazvane su daira (arapski.krug, kružnica). U Sarajevu je bilo nekoliko daira. Poznate su dubrovačke daire u ulici Halači, koje su gradili dubrovački majstori, po čemu su i nazvane. Izgradio ih je 1776. god. trgovac Hadži Ibrahim. Imale su 9 magaza. Tu je ugostiteljski objekat od 1965. god. Objekat je teško oštećen u agresiji 1992/95.

Gazi Husrev-begova biblioteka
Ova biblioteka je jedna od najstarijih biblioteka u Evropi. Posjeduje fond od 50.000 knjiga, rukopisa i arhivskih dokumenata, na arapskom, turskom i perzijskom jeziku.

Posebno su značajni rukopisi na turskom jeziku (nekoliko hiljada) za proučavanje političkih, društvenih, kulturnih i ekonomskih prilika u osmanskom dobu.