BH-Gas započeo restrukturiranje izmjenom statuta - Prvi korak ka Južnoj interkonekciji

Kompanija BH-Gas saopštila je da je, u skladu s odlukama Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, započet proces restrukturiranja preduzeća. Cilj ovog poteza je stvaranje čvrste osnove za implementaciju projekta Južne interkonekcije.

Prošle sedmice, Vlada Federacije BiH i rukovodstvo BH-Gasa uspješno su usvojili izmjene i dopune Statuta BH-Gasa, pokrenuvši njihovu implementaciju. Ova odluka je donijeta u skladu sa Zaključkom sa sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH održane 12. decembra 2024. godine.

Reforme su osmišljene kako bi unaprijedile organizaciju, upravljačke strukture i poslovanje BH-Gasa, te omogućile uspostavljanje novih podružnica i timova za implementaciju projekata.

- Ovim reformama BH-Gas se pozicionirao da efikasno predvodi implementaciju projekta gasovoda Južne interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, osiguravajući efikasnu realizaciju ovog projekta i stimulirajući ekonomski razvoj u cijeloj Federaciji BiH - navedeno je u saopćenju BH-Gasa.

Uoči konačnog usvajanja Zakona o Južnoj interkonekciji između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, BH-Gas nastavlja sa izmjenama internih akata kompanije kako bi osigurao realizaciju ovog strateškog projekta i uključivanje svih relevantnih aktera.

Zaključci usvojeni 12. decembra prošle godine na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH uključuju:

Južna interkonekcija je ključni energetski projekt za Bosnu i Hercegovinu jer će omogućiti diverzifikaciju izvora plina i smanjenje ovisnosti o ruskom plinu, koji trenutno dolazi Turskim tokom kroz Srbiju. Planirani plinovod povezat će BiH s LNG terminalom na Krku u Hrvatskoj, pružajući alternativne rute snabdijevanja i jačajući energetsku sigurnost zemlje.

Međutim, realizacija ovog projekta suočava se s političkim preprekama. HDZ BiH, predvođen Draganom Čovićem, blokira donošenje zakona o Južnoj interkonekciji u Domu naroda Federacije BiH, insistirajući na osnivanju novog operatera za transport plina sa sjedištem u Mostaru, što je izazvalo kritike, uključujući i od strane američkog ambasadora u BiH, Michaela Murphyja, koji je optužio Čovića za opstrukciju projekta iz političkih interesa.

Uprkos podršci i prikupljenim potpisima za zakon o Južnoj interkonekciji, sjednica Doma naroda Federacije BiH još nije zakazana, što dodatno odgađa implementaciju projekta.

Američki zvaničnici naglašavaju važnost donošenja zakona o Južnoj interkonekciji do kraja godine kako bi se osigurala energetska stabilnost BiH, posebno uoči predstojeće zime. Oni pozivaju na jedinstvo i hitno djelovanje svih političkih aktera u zemlji kako bi se prevazišle trenutne blokade i omogućila realizacija ovog strateški važnog projekta.