NavMenu

3D virtuelni obilazak Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine

Izvor: eKapija Srijeda, 11.12.2024. 13:24
Komentari
Podeli
(Foto: Printscreen/https://tapestry.cyark.org)


Virtuelni obilazak Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine nastao je u okviru AFCP Community Heritage Exchange Initiative (CHEI), projekta saradnje između Ambasadorovog fonda za očuvanje kulturne baštine Službe Ministarstva vanjskih poslova SSAD i organizacije CyArk.

Realiziran je zahvaljujući partnerstvima Američke ambasade u Sarajevu, Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu i Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Kroz video sesije s CyArk-om, učesnici su prošli obuku iz 3D dokumentacije i interpretacije i to korištenjem tehnike pripovijedanja kao načina da se posjetiocima približe muzejske postavke, a zatim radili na dokumentiranju i kreiranju tapiserije Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.

Projekt je vodila Asja Mandić, profesorica istorije umjetnosti i muzeologije, koja je koordinirala rad studenata drugog ciklusa studija Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu, kao i ostalih sudionika. Posebne zasluge idu grupi koja je radila 3D snimanje (fotogrametriju): Muhamedu Bešlagiću, Adisi Džino Šuta, Ildi Haličević, Ilmi Kulić, Martini Marinčić, i Emini Zečirović, bez čije tehničke vještine projekat ne bi bio moguć, ali isto tako i kreativnom timu zaslužnom za naraciju i interpretaciju: Zerini Bećić, Ilmi Duraković, Elmi Džigal, Zejnebi Hajdarević, Sari Jalimam, Andrei Javornicki, Amini Karaici, Najdi Rifatbegović, i Lamiji Spahić.

- Srdačno zahvaljujemo Harisu Adžemu, Lejli Bajramović, Andrei Baotić-Rustanbegović, Amri Bakšić Čamo, Igoru Čami, Elmi Durmišević i Adnanu Kaljancu na njihovoj dragocjenoj pomoći - naveli su u sarajevskom Univerzitetu.

Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Opis:
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu najstarija je muzejska institucija u Bosni i Hercegovini, osnovana 1. februara 1888, za vrijeme austro-ugarske vladavine. U početku je bio smješten u neuvjetnim prostorijama da bi regulacijskim planom iz 1909. bila načinjena skica muzeja i predviđena njegova izgradnja u centralnom dijelu Sarajeva, na današnjem Trgu Bosne i Hercegovine. Arhitekt Karlo Paržik uradio je projekt za zgradu muzeja, koja se sastoji od četiri zasebna paviljona, međusobno povezana terasama, s unutrašnjim atrijem, gdje je smješten botanički vrt.

Muzej je teško oštećen u toku ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995, a tadašnji direktor, Rizo Sijarić, poginuo je prilikom granatiranja muzeja u decembru 1993.

Iako je problem nepotpunog i nepravovremenog finansiranja bio evidentan kroz poslijeratne godine rada muzeja, 4. oktobra 2012. muzej je zatvoren za javnost. Zaposlenici su nastavili, bez bilo kakvih sredstava, voditi brigu o muzejskim eksponatima i zbirkama.Muzej je za javnost ponovo otvoren 15. septembra 2015. (Wikipedia)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.