Izvještaj Evropske komisije: BiH hitno da finalizuje svoju Reformsku agendu

Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca uručio je u srijedu izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2024. godinu predsjedateljici Vijeća ministara Borjani Krišto.

Kao i svake godine, Izvještaj o Bosni i Hercegovini za 2024. godinu rezultat je sveobuhvatne analize stanja usklađenosti sa kriterijima za članstvo u EU. Ovo je prvi izvještaj nakon što je Bosna i Hercegovina dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora. Stoga je posebna pažnja posvećena onome što zovemo "osnove", uključujući funkcioniranje demokratskih institucija, vladavinu prava i javnu upravu, koji imaju centralnu važnost u procesu pristupanja, jer je to prvi klaster koji se otvara u pristupnim pregovorima i zadnji koji se zatvara, saopšila je Delegacija EU u BiH.

- Pozivamo donosioce odluka u BiH da ovaj Izvještaj koriste kako je to i predviđeno – kao konstruktivan vodič za aktivnosti koje će omogućiti napredak na evropskom putu. EU je jasno stavila do znanja da je proširenje prioritet i da je mjesto Bosne i Hercegovine u EU. Ovo ohrabrenje sa najvišeg nivoa, uključujući redovne posjete predsjednice Evropske Komisije Ursule von der Leyen, dovelo je do određenih konkretnih rezultata u protekle dvije godine, s posljedicom da su lideri zemalja članica EU u Evropskom vijeću dali zeleno svjetlo za pristupne pregovore u martu ove godine - rekao je ambasador Soreca.

Soreca je međutim naglasio predsjedateljici Krišto da je nakon davanja zelenog svjetla za pristupne pregovore u martu, ostvareno malo napretka na evropskom putu.

- Nakon marta došlo je do zastoja u provedbi reformi. Odnosno, ne samo da su reforme zaustavljene, već smo vidjeli i periode obilježene retorikom i djelovanjem usmjerenim na podjele, umjesto dijalog, pregovore i kompromis, koji su ključni za bolju budućnost. Svaka radnja koja je nekonstruktivna ili podriva osnovne vrijednosti na kojima je utemeljena EU, takođe podriva izglede za evropsku budućnost.

Napominjući da bi pregovarački okvir za BiH mogao biti usvojen na Evropskom vijeću u decembru ako BiH preduzme relevantne korake do tada, Soreca je naveo da je BiH pokazala sposobnost za postizanje rezultata ako postoji politička volja.

- Nakon nedavno održanih izbora, vidim određene znakove povratka pozitivnoj dinamici i nadam se da će se to održati. EU i Bosna i Hercegovina potpisale su u ponedjeljak sporazum o Eurojustu, koji će, nakon ratifikacije, omogućiti jačanje prekogranične pravosudne saradnje. Pregovori o statusnom sporazumu o Frontexu su takođe u poodmakloj fazi. Vidjeli smo napredak sa sporazumima o mobilnosti u okviru Berlinskog procesa. Vidjeli smo i deblokadu rada Doma naroda, što znači da se narednih nekoliko sedmica može produktivno iskoristiti za usvajanje zakona.

Bosna i Hercegovina je podnijela zahtjev za članstvo u EU u februaru 2016. godine. Komisija je usvojila Mišljenje o tom zahtjevu za članstvo u maju 2019. godine, gdje je navela 14 ključnih prioriteta u oblastima demokratije/funkcionalnosti, vladavine prava, osnovnih prava i reforme javne uprave. U decembru 2022. godine, Evropsko vijeće dodijelilo je Bosni i Hercegovini status zemlje kandidata uz razumijevanje da će se provesti osam koraka navedenih u preporukama Komisije. U skladu s preporukom Komisije, Evropsko vijeće je u decembru 2023. godine odlučilo da otvori pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom, kada postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo.

Posvećenost rukovodstva strateškom cilju evropskih integracija donijela je konkretne rezultate u periodu između novembra 2023. i marta 2024. godine, i to usvajanje zakona o integritetu u pravosuđu, borbi protiv pranja novca i sukoba interesa. Nakon što je Komisija dala preporuku u svom izvještaju od 12. marta 2024. godine o napretku Bosne i Hercegovine, Evropsko vijeće je 21. marta 2024. godine odlučilo da otvori pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom.

Evropsko vijeće je pozvalo Komisiju da pripremi pregovarački okvir s ciljem da ga Vijeće usvoji onog trenutka kada se ispune svi relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije iz oktobra 2022. godine.

U kontekstu političkih previranja i političke kampanje za oktobarske lokalne izbore, u periodu između aprila i oktobra 2024. godine došlo je do zastoja u provedbi reformi. Bosna i Hercegovina mora nastaviti odlučno djelovati na finalizaciji reformi u skladu sa pravnom stečevinom EU i evropskim standardima, te odgovoriti na sve relevantne korake, navodi se, između ostalog, u Izvještaju Komisije.

Nastavljene su pripreme za pristupne pregovore. Komisija je održala prvi uvodni sastanak 24. aprila 2024. godine u Briselu, na kojem je objašnjen proces skrininga, prve faze u pristupnim pregovorima. Bosna i Hercegovina je dobila materijale s objašnjenjima o pravnoj stečevini EU.

Potrebno je da Bosna i Hercegovina hitno finalizira svoju Reformsku agendu i dostavi je Komisiji na saglasnost.