Ugostitelji u RS očekuju rekordne prihode
Ilustracija (Foto: Shutterstock/BearFotos)
Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), ugostitelji u Srpskoj su 2022. godine ostvarili prihod od 50,07 miliona marka, dok je dobit iznosila 7,084 miliona KM.
Godinu ranije, podaci APIF-a govore da su, na osnovu finansijskih izvještaja, ugostitelji prihodovali oko 38,59 maraka, dok je dobit iznosila 5,84 miliona maraka.
Da se kafići i restorani više otvaraju nego zatvaraju u prilog govori činjenica da je finansijski izvještaj APIF-u lani predalo 149 ugostitelja, za devetoro više nego godinu ranije, dok je 2022. to učinilo 136 njih.
Zamjenik predsjednika i član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS Horeca Goran Kurtinović kaže da su cijene usluga skočile za 15 odsto, za koliko je otprilike ove godine povećana i posjećenost.
- Vjerujem da će promet ove godine sigurno biti veći za 30 odsto u odnosu na lani, jer ko ima radnika ima i posla - kazao je Kurtinović.
Dodao je da su pojedini poslodavci usljed nedostatka radne snage ove godine morali da uvedu neradnu nedjelju i kolektivni godišnji odmor, koji je inače u najudarnijim terminima, zbog čega je njihova zarada umanjena.
- Zato je naš cilj da u narednom periodu zadržimo što više radnika, koje ćemo dodatno obučiti, a usput unaprijediti i kvalitet usluge. Banjaluka posebno napreduje u ugostiteljskom sektoru, jer sve ovo što se radi na području grada doprinosi boljoj turističkoj, a samim tim i našoj ponudi - rekao je Kurtinović.
Prema njegovim riječima, konobari, koji su nekad radili za siću, danas su veoma dobro plaćeni.
- Plata konobara nastaviće da raste, ali i oni moraju da se trude, da budu što kvalitetniji i bolji kako bi cijeli proces bio produktivan. Nama i dalje najveći problem pravi plata u kovertama. Kada se to pitanje riješi mislim da bismo imali temelj za razvoj ugostiteljstva. Na crnom tržištu plata konobara kreće se u rasponu od 1.200 do 2.000 maraka - istakao je Kurtinović.
Da je ugostiteljstvo u ekspanziji smatra i ekonomista Aleksandar Ljuboja, koji je istakao da je ono samostalno, izolovano od drugih privrednih grana, ali da, ipak, ne može dati pun efekat kada je u pitanju ekonomija Republike Srpske.
- Ti efekti su kratkoročni. S jedne strane, ugostitelji imaju i određene probleme, kao što je nepostojanje kvalifikovane radne snage, koja ne može da odgovori zahtjevima modernog ugostiteljstva. S druge strane, prilično velika dobit je osnovni motiv za bavljenje tim poslom - objasnio je Ljuboja.
Prema njegovim riječima, najveću ulogu na ekonomiju zemlje imaju mašinska i drvna industrija, koje svoj doprinos daju većim izvozom i zapošljavaju mnogo više ljudi.
Sezona
Goran Kurtinović istakao je da je pazar ugostitelja najveći tokom ljetnih dana, novogodišnjih i božićnih praznika i to do 60 odsto više nego inače.
- Međutim, u novembru i prvoj polovini decembra lokali posluju na granici isplativnosti - kazao je Kurtinović.
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora