Makedonija i Hrvatska krenule u borbu za investitore: BiH ostaje kratkih rukava

Kako postati destinacija privlačna investitorima - pitanje je koje zadnjih nekoliko godina muči našu državu. Nedavne prognoze ekonomskog stručnjaka Marka Đoge također nisu optimistične i pokazuju da će se BiH, ukoliko hitno ne počne privlačiti investicije koje su posljednjih godina u velikom padu, suočiti sa ekonomskom stagnacijom.

Ovo bi moglo biti zabrinjavajuće jer susjedne zemlje sve aktivnije rade upravo na tome i to sa dobrim adutima. Tako Hrvatska i Makedonija ulažu velike svote novca kako bi promovirale svoje zemlje kao privlačne investicijske destinacije. Makedoniji u prilog ide i 22. mjesto na listi zemalja po lakoći poslovanja koju svake godine objavljuje Svjetska banka, što je čini najbolje rangiranom od svih zemalja bivše Jugoslavije, pa čak i Slovenije.

O njoj su se, na globalnoj televizijskoj stanici CNN-u, pored standardnog promotivnog oglasa, tijekom ovog mjeseca vrtile i tematske emisije u kojim je ona predstavljena kao zemlja u kojoj se za četiri sata može registrirati firma, koja ima mladi, obrazovan kadar koji dobro govori engleski i u kojoj mala kompanija kao što je FX3X radi specijalne efekte za hollywoodske filmove. U njoj su sudjelovali predstavnici vlasti, mladih i druge poznate ličnosti koji na taj način pružili potpuniju sliku zemlje.

"BiH se nažalost, ne može pohvaliti time da ima brze procedure za registraciju firme jer za to u našoj zemlji, prema izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja, potrebno prosječno 40 dana. Ne napredujemo na putu ka EU što također može biti dobra referenca investitorima koja pokazuje da se reforme provode", složni su domaći stručnjaci.

Direktorica za trgovinu u Ministarstvu vanjskih poslova Švedske Eva Walder, čija je zemlja prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma trenutno treća najkonkurentnija ekonomija na svijetu, kaže da BiH ima velikih potencijala za razvoj, ali da se u cilju jačeg razvoja ekonomije prepreke za poslovanje moraju ukloniti - inače će kapital otići negdje drugdje.

Ono što je glavni ključ za napredak malih zemalja su, kaže, inovacije. Da bi se to ostvarilo potrebno je ulagati u obrazovanje kadra. Napomenimo da je ovo jedan od slabih karika naše zemlje. I danas objavljeno istraživanje interent portala za posredovanje u zapošljavanju Posao. ba pokazalo je da je glavni uzrok nezaposlenosti, pored prekvalificiranosti i hiperprodukcije kadrova(koji se često ne traže na tržištu), upravo neprilagođenost programa obrazovnih institucija potrebama tržišta rada.

"Ako bi se usudila dati ikakav savjet BiH i zemljama Zapadnog Balkana on bi glasio - ulaganje u obrazovanje uvijek se isplati jer je to jedan od bitnih elemenata koji doprinosi konkurentnosti neke zemlje", naglasila je Walder.

U tome je, ističe, potrebna suradnja javnog i privatnog sektora. Jedan od uspješnih primjera suradnje u Švedskoj je upravo sektor obrazovanja. Naime, uspostavljanje jake veze između univerziteta i kompanija rezultiralo je obrazovanim kadrom koji je tražen na tržištu.

D.Kozina