Brazil i dalje apsolutni rekorder po krčenju šuma – Samo zbog potrage za rudama i drvnom građom "počišćeno" čak 1,63 miliona hektara površine

Šta je to što ljudi imaju protiv šuma? Da li je moguće da će neizreciva pohlepa da se iskoriste prirodni resursi i "oslobodi" prostor za rude, usjeve i nove investicije na kraju zaista dovesti do istrebljenja prirodnih kreatora kiseonika, te da je do te mjere ljudska vrsta spremna da ugrozi sopstveni opstanak zarad profita?

Brazil ima najveću stopu krčenja šuma na svijetu. Od 2002. do 2023. ova država je izgubila 30,7 miliona hektara primarne šume. Ukupna površina primarnih šuma u ​​Brazilu smanjena je za 9,0 odsto u ovom vremenskom periodu. Kada bi se u ovu statistiku računale i ostale zelene površine, podaci bi bili poražavajući, navodi u svom redovnom godišnjem izvještaju Global Forest Watch.

Kada je Ignasio Lula da Silva u januaru 2023. ponovo inaugurisan za predsjednika Brazila (poslije 12 godina pauze), jedno od prvih njegovih obećanja bilo je da će zauzdati nelegalno krčenje Amazonije, koje se u prethodnoj deceniji potpuno otrglo kontroli – ne samo da poljoprivrednici masovno pretvaraju šumsko zemljište u zemljoradničko kako bi sadili soju, već su i rudari, što legalni što ilegalni, znatno pojačali svoje aktivnosti, a renesansa potrage za zlatom i ostalim vrijednim rudama dovela je do novog istrebljivanja lokalnog domorodačkog stanovništva. Od 2016. raskrčavanje šuma u Brazilu zaista je opalo, a prošle godine iznosilo je 1,14 miliona hektara primarnih šuma, ali 2,8 miliona hektara obuhvaćenih zelenih površina. Od toga, više od polovine – čak 1,63 miliona hektara, očišćeno je zbog potrage za sirovinama (rude, drvna građa), a zbog poljoprivrede 954.000 hektara.

Kada se pogleda šira slika, deset zemalja sa najvećom stopom deforestacije su Brazil, Australija, Meksiko, Tanzanija, Zimbabve, Argentina, Bolivija, Mozambik, Sudan i Peru. Brazil je, dakle, prvoplasirani i po apsolutnim iznosima i po stopama.

Da li je stalo naglo ubrzavanje iz 20. vijeka?

Od kraja posljednjeg ledenog doba – prije 10.000 godina – svijet je izgubio jednu trećinu svojih šuma. Dvije milijarde hektara šuma – površina dvostruko veća od Sjedinjenih Američkih Država – iskrčena je za potrebe širenja gradova, uzgoj usjeva i stoke, za upotrebu kao ogrijevno drvo i za rudnike i putnu infrastrukturu.

Iako su ljudi krčili planetu milenijumima, stopa gubitka šuma se naglo ubrzala u posljednjih nekoliko vijekova. Polovina pomenute količine iskrčena je samo u 20. vijeku. Vrhunac globalnog krčenja desio se sredinom osamdesetih godina, i od tada je usporilo.

- Šume su neophodne za održavanje prosječnog rasta globalne temperature na dva stepena Celzijusa. Oni su naš najbolji prirodni saveznik u smanjenju emisija gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, uz istovremeno povećanje biodiverziteta i koristi za ekosistem - istaknuto je na naslovnoj strani Programa Ujedinjenih nacija za zaštitu prirodne okoline.

Sve više zvuče nevjerovatno teorije zavjere o "zelenoj agendi", kada se posljedice ovako brzog gubitka zelenih površina vide golim okom svuda oko nas – promjena klime izvan uobičajenih meteoroloških ciklusa, uz globalno otopljavanje koje za posljedicu ima i smanjivanje raspoloživih vodnih resursa.

Prostora za optimizam još uvijek ima. U najnovijoj Procjeni šumskih resursa UN piše da je neto gubitak u šumama opao u posljednje tri decenije, sa 78 miliona hektara 1990-ih na 47 miliona hektara tokom 2010-ih.

U nekim zemljama odvija se i reverzibilan proces. On nije beznačajan jer je riječ, prije svega, o Sjedinjenim Američkim Državama, koje su, kao najveći svjetski zagađivači, otpočele velike programe pošumljavanja i zaustavljanja deforestacije, koje su počele da daju efekta. Rusija takođe statistički dobro stoji, sa svojim ogromnim prostranstvom netaknute tajge na sjeveru zemlje.

Global Forest Watch

Ujedinjene nacije

krčenje šuma

krčenje Amazonije

Amazonija

primarne šume

šumski resursi

pošumljavanje

deforestacija

potraga za rudama

drvna građa