Teniska arena u Banjaluci od 50 mil KM nema upotrebnu dozvolu ni vlasnika

Teniska arena izgrađena prošle godine za turnir "Srpska open" za koju je iz gradskog i republičkog budžeta izdvojeno više od 50 miliona maraka još nije uknjižena kao vlasništvo Grada zato što su za dobijanje upotrebne dozvole i knjiženje potrebna dodatna sredstva.

Ovaj teniski kompleks, ustanovili su revizori, u finansijskom knjigovodstvu evidentiran je kao "potencijalna imovina grada", ali u zemljišnim knjigama još nije uknjižen na Grad Banjaluku.

Revizori Glavne službe za reviziju RS koji su dali negativno mišljenje na finansijski izvještaj Grada Banjaluka za prošlu godinu naveli su da je Grad u svom finansijskom izvještaju knjigovodstveno evidentirao 15.561.958 KM kao "potencijalnu imovinu grada" na poziciji "ostalih objekata u pripremi".

Oni su naveli da je taj iznos precijenjen, jer ne postoji dokumentacija iz koje bi bilo vidljivo da Grad ima pravni osnov za takvo knjiženje.

Revizori su naveli da je Grad poslao opomenu pred tužbu Teniskom savezu RS za preduzimanje radnji radi knjiženja grada kao vlasnika.

- Teniski savez je potvrdio da nisu ispunjeni uslovi za knjiženje u smislu pribavljanja upotrebne dozvole, da ista nije pribavljena, te je predložio zaključenje novog sporazuma kojim će se regulisati način pribavljanja upotrebne dozvole i daljih ulaganja uz zahtjev za dodatnim sredstvima - navodi se u izvještaju revizora.

Prema sporazumima zaključenim na osnovu Odluke Skupštine grada o kapitalnom grantu za izgradnju sportskog objekta sa pratećim sadržajima, naveli su revizori, ugovoreno je da Teniski savez RS po završetku turnira "Srpska open", odnosno nakon završetka radova i dobijanja upotrebne dozvole treba izvršiti prenos prava vlasništva na sportskom objektu u korist grada, što nije učinjeno.

- Rješenjem od 12. aprila 2023. godine obezbijeđena je upotrebna dozvola za puštanje u probni rad i privremenu upotrebu objekta u vremenskom periodu od tri mjeseca koji je istekao - naveli su revizori.

Iz vrha Teniskog saveza RS potvrđeno je za portal Capital da na osnovu sporazuma između Grada Banjaluka i TSRS definisano da je teniska arena vlasništvo Grada i da to nije sporno, ali da su za dobijanje upotrebne dozvole i knjiženje arene potrebne odluke Grada i dodatna sredstva.

- Skupština grada ima posljednju riječ kada je u pitanju gradska imovina, a rješenje, odnosno odluku o daljoj sudbini teniske arene Skupštini bi trebao da predloži gradonačelnik i tek onda će biti moguće okončati proces dobijanja upotrebne dozvole i knjiženja teniske dvorane - objašnjava sagovornik iz vrha TSRS.

Na ovakvu mogućnost još krajem aprila ove godine ukazao je odbornik PDP-a u Skupštini grada Milko Grmuša koji je tenisku dvoranu nazvao "neidentifikovani ležeći objekat (NLO)".

- Najveća tragikomedija u vezi neidentifikovanog ležećeg objekta jeste što je ubjedljivo najjeftinija solucija za njen završetak – njeno kompletno rušenje - rekao je Grmuša.

On je ocijenio da niko ne može ni sa okvirnom sigurnošću da predvidi koliko će NLO još da košta.

- Ne znamo koliko će koštati finalizacija upotrebne dozvole, ne znamo koliko radova je još potrebno izvesti u tom smislu, ne znamo ko će to sve održavati i po kojoj cijeni, jer nikad nije napravljen makar i osnovni biznis plan i projekat iz kojeg bi bilo vidljivo čemu će ovaj objekat da služi, koliko će da košta i koliko će prihoda da ostvaruje - istakao je tada Grmuša.

Podsjećanja radi, teniska arena za potrebe ATP turnira "Srpska open" izgrađena je u rekordnom roku, za samo pet mjeseci i svečano otvorena u aprilu 2023. godine.

Osim radnika koji su gotovo bez predaha radili na tome, ovom rekordu značajno je pomoglo i to što nije bilo čekanja za bilo kakve dozvole i papire.

Izgradnju arene od starta su pratile razne nepravilnosti – od nedostatka potrebnih dozvola, neusklađenosti prostorno planskih dokumenata do netransparentnog izbora izvođača radova.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković nakon okončanja turnira rekao je da će Grad gazdovati objektom, održavati infrastrukturu i donositi odluke o njegovoj budućnosti.

- Nije nikakva tajna da smo mi onaj objekat u prvu ruku pripremili za tenis, a u drugoj ruci mi znamo da imamo 5.000 metara kvadratnih prostora. Nismo stigli da do turnira napravimo teretanu što nam je bio plan. Trebamo napraviti prostor za karate i stoni tenis, a plan je da osposobimo taj prostor za fitnes i pilates - kazao je on ne precizirajući koliko će to sve koštati.

Stanivuković je izjavio i da je "budućnost dvorane izvjesna i svijetla" priznajući da su potrebna dodatna ulaganja u završetak tog objekta te zapošljavanje radnika koji će biti zaduženi za upravljanje i održavanje.

Danas, godinu i po dana kasnije, arena je potpuno zapuštena, a pitanje vlasništva još nije riješeno.