Okrugli sto o razvojnim bankama: Promijeniti upravljačku strukturu

U razvojnim bankama u BiH treba promijeniti upravljačku strukturu i način upravljanja tako da budu uključeni i zakonodavna i izvršna vlast te uvesti mehanizme za praćenje ostvarivanja ciljeva pojedinih kreditnih linija i efekata plasiranih sredstava, rečeno je danas u Sarajevu na okruglom stolu "Perspektive razvojnih banaka u BiH" koji je organizirao Centar za politike i upravljanje (CPU).

Lejla Dragnić iz CPU-a kazala je da bi se promjenom zakonskih odredbi trebalo osigurati da parlament, kao najodgovorniji za korištenje društvenih sredstava građana i privrede te privatni sektor imaju neku ulogu i uticaj na donošenje odluka u bankama.

"Prema našem mišljenju to je prva stvar i bez toga se afere ubuduće neće izbjeći. Drugo treba dosta u nadzoru i reviziji promijeniti i naravno treba uvoditi javnost u poslovanje ovih banaka. Investiciona banka RS-a je puno transparentnija i objavljuje jako puno podataka, gotovo sve podatke o svojim odlukama kreditnog odbora, iznosu kredita i slično, dok to nije slučaj s Razvojnom bankom FBiH. Tamo čak postoje neke tajne kreditne linije koje se ne pojavljuju ni u izvještajima o sjednicama kreditnog odbora. Jednostavno znači treba promijeniti proces odlučivanja i uvesti obavezu transparentnosti o poslovanju banaka", kazala je Dragnić.

Dodala je da će takav pristup doprinijeti da banke odgovornije odlučuju o sredstvima.

Prezentirajući dokument "Analiza načina upravljanja i transparentnosti djelovanja razvojnih banaka u Hrvatskoj i BiH" Amil Kamenica (CPU) je u fokus stavio problem nedostupnosti podataka o tome da li su sredstva za sektor zapošljavanja iz Razvojne banke Federacije iskorištena za tu svrhu i da li su ljudi zaista zaposleni.

Govoreći o tome i niskoj produktivnosti rada ove banke, izdvojio je kao ključan problem netransparentnosti i naveo primjer da se iz godišnjeg izvještaja banke ne može vidjeti ništa s obzirom na to da nema detaljnih analiza i podataka. Važnost ovog problema, po njemu, utoliko je veća, jer se radi o sredstvima građana, koji bi, kako je kazao trebali znati ko je dobio kredit i za šta su dobivena sredstva iskorištena.

Omer Vatrić, predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, ocijenio je da razvojne banke ne vrše funkciju koju bi trebale imati u društvu.

Kako je kazao, problem nije samo u bankama već i u definiranju ekonomskih politika i uloge razvojne banke.

"Kada je riječ o Razvojnoj banci FBiH, ona bi trebalo da finasira projekte koje znače razvoj društva kao cjeline. Kapacitet Razvojne banke FBiH mislim da je negdje oko 400 miliona KM i nije baš toliki da bi odredio ekonomski razvoj, ali je svakako potreban da značajnije učestvuje u potpori osnovnim granama privrede u FBiH", rekao je Vatrić.

Ruvejda Aliefendić iz Svjetske banke je prezentirala dobre prakse u saradnji Svjetske banke s razvojnim bankama u regiji. Istaknula je da su bezuspješni pokušaji mjerenja uticaja razvojnih banaka u BiH u smislu poticanja ekonomskog rasta, umanjenja tržišnih nepravilnosti i ulozi države.

Osvrnula se na mogući rizik državne intervencije u bankarskom sektoru i navela moguću nepravičnu prednost razvojnih banaka u stvaranju konkurencije, te mogući odgovor komercijalnih banaka i distorziju tržišta.

eKapija.ba/FENA