Degradacija zemljišta nije zaobišla ni Republiku Srpsku

Obuci su prisustvovali i učenici završnih razreda Poljoprivredne škole iz Rogatice, zajedno sa drugim učesnicima.

Kao stručnjak koji već duži niz godina sarađuje sa međunarodnim organizacijama, Kapović Solomun je posebno naglasila značaj poznavanja zemljišnih karakteristika, kao preduslov za plansko unošenje đubriva za dostizanje potrebnog prinosa.

Ono što je ranijim istraživanjima prepoznato kao problem, jeste činjenica da poljoprivredni proizvođači ne kontrolišu plodnost zemljišta koje obrađuju, te nerijetko se unosi više mineralnih đubriva, nego što je to zaista potrebno.

- Degradacija zemljišta je globalan problem, koji nije zaobišao ni Republiku Srpsku, gdje su tokom ranijih aktivnosti izdvojene i tzv. žarišne zone degradacije koje zahtijevaju određene mjere, kako bi se zaustavio taj, često i nereverzibilan proces. Pored suštinske važnosti zemljišta koja se ogleda u proizvodnji hrane, ovaj resurs ima i političku važnost za Republiku Srpsku i njeno stanovništvo, što naročito dolazi do izražaja kada je u pitanju nadležnost nad zemljištima - navela je Kapović Solomun.

Edukacija je realizovana u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, kao i Poljoprivredne savjetodavne službe.

Šumarski fakultet Banjaluka

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Banja Luka

Šumarski fakultet Banjaluka

Poljoprivredna škola Rogatica

Poljoprivredna savjetodavna služba

Organizacija za hranu i poljoprivredu FAO

Marijana Kapović Solomun

Dostizanje neutralnosti degradacije zemljišta

degradacija zemljišta