Poslodavci predlažu uvoz radnika u RS - Zavodu prioritet zapošljavanje domaćeg stanovništva
(Foto: Scott Blake/unsplash)
Rezervoar domaće radne snage u Srpskoj je odavno iscrpljen. Na evidenciji Zavoda ostalo je još oko 56.000 nezaposlenih koji, prema tvrdnjama privrednika, nisu previše zainteresovani da obuku radna odijela, piše Capital.
Kako u Zavodu ne bi bili besposleni, poslodavci predlažu totalni zaokret u njihovom funkcionisanju.
- Smatramo da oni treba da budu servis malim i srednjim preduzećima kod pronalaska radnika iz inostranstva, odnosno da budu svojevrsna produžena ruka privredi - kaže potpredsjednik Unije Saša Trivić.
Zavod bi, kako dodaje, trebao biti kontrolna tačka za dolazak stranih radnika, vodio bi evidenciju o dolasku radnika i njihovom raspoređivanju te usput sarađivao sa stranim agencijama koje posreduju u zapošljavanju.
- Imamo situaciju da radna snaga dolazi nekontrolisano, preko raznih posrednika, a imamo i puno malih i srednjih preduzeća koja nemaju kadrovski potencijal da se sami snađu za radnike. Ukoliko država preko Zavoda ne pomogne da nam dođe stručniji i kvalitetniji kadar iz vana, doći ćemo u situaciju da će mala preduzeća ostati bez radnika, a država samim tim bez poreza i doprinosa - upozorava Trivić.
On navodi da Hrvatska ima 120.000 stranih radnika, Srbija 70.000, a BiH tek oko 4.000 što, kako dodaje, pokazuje da postoji prostor za uvozom radne snage.
Zavod: Prioritet podizanje aktivnosti raspoložive domaće radne snage
Međutim, ovom idejom nisu oduševljeni u Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske. Kažu da su im poznate namjere poslodavaca, ali napominju da su njihove nadležnosti zakonom definisane.
Na tržištu rada u Republici Srpskoj u posljednje vrijeme dešavaju se određene promjene u sferi ponude radne snage prouzrokovane demografskim promjenama i migracionim trendovima. Ova dešavanja vezana su i za zemlje u okruženju, kao i za zemlje EU.
Tvrde da na domaćem tržištu i dalje postoji potencijal na strani ponude radne snage, ali da je ona neaktivna. Tu prije svega misle na žene i mlade do 30 godina.
Prema posljednjim podacima iz Ankete o radnoj snazi, koju provodi Republički zavod za statistiku, u strukturi radno sposobnog stanovništva posmatrajući prema aktivnosti, 62,5 odsto žena je neaktivno.
- Podizanje aktivnosti raspoložive domaće radne snage i zapošljavanje domaćeg stanovništva smatramo kao prioritet u odnosu na traženje radne snage u inostranstvu - poručuju oni.
Napominju da je zapošljavanje stranaca definisano Zakonom o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva, te da oni izdaju radne dozvole u slučajevima gdje na evidenciji Zavoda nema domaće radne snagu za traženo zanimanje.
- Za provođenje ideje Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske neophodna je i izmjena u institucionalnim nadležnostima Zavoda i još niz drugih organizacionih promjena. Sadašnje zakonske odredbe definišu djelovanje Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske samo na domaćem tržištu i usmjerene su na rad sa licima koja se nalaze na evidenciji Zavoda kao nezaposlena lica - zaključuju oni.
Inače, prema posljednjem izvještaju Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske, u Zavodu je zaposleno preko 350 ljudi koji su raspoređeni u sedam filijala i 60 biroa.
Samo za njihove plate se godišnje izdvoji 10,5 mil KM.
Zahtjevi tržišta su takvi da bi se u naredne četiri godine moglo zaposliti između 20 i 30 hiljada stranih radnika.
Tagovi:
Saša Trivić
uvoz radnika
nedostatak radnika
domaća radna snaga
radnici iz inostranstva
uvoz radne snage
tržište rada u RS
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora