Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Naučnici otkrivaju: Bijeli krovovi najbolji za ublažavanje vrućina u gradovima
Komentari
London (Foto: QQ7/shutterstock.com)
S tim na umu, gradovi širom Evrope i svijeta pokušavaju da pronađu načine da vrućine učine podnošljivijim. Kao rješenja nametnuli su se, između ostalog, i zeleni i bijeli krovovi.
Zeleni krovovi bukvalno niču s obzirom na to da su prekriveni vegetacijom, dok bijeli krovovi suštinski zahtijevaju molera i farbu.
Iako su se i jedni i drugi u prošlosti već pokazali efikasnim u snižavanju temperatura, ostaje pitanje: da li je bolje "posaditi" ili "prefarbati" krov?
- Sveobuhvatno smo testirali više metoda koje bi gradovi poput Londona mogli da koriste da se prilagode i da ublaže rastuće temperature - objasnio je vodeći autor nove studije koja nudi zanimljivu perspektivu na pomenutu dilemu, dr Oskar Brus sa Londonskog univerzitetskog koledža.
- Otkrili smo da su tzv. hladni krovovi (cool roofs) najbolji način za snižavanje temperature za vrijeme ekstremno vrućih ljetnih dana. Druge metode su imale različite važne sporedne prednosti, ali nijedna nije bila u stanju da smanji spoljašnju urbanu toplotu na približno isti nivo.
Zajedno sa timom naučnika iz Londona, dr Oskar Brus je analizirao podatke o temperaturama na različitim krovnim povrišinama i u različitim životnim sredinama širom prestonice Ujedinjenog Kraljevstva tokom dva topla ljetna dana 2018. godine.
Konkretno bijeli krovovi su jedan od tipova hladnih krovova koji na svojoj površini imaju reflektivni premaz.
Prema rezultatima istraživanja, ukoliko bi se hladni krovovi raširili po Londonu, mogli bi da smanje temperature za prosječno 1,2 °C, a na nekim lokacijama i do 2 °C.
Ali i dalje od toga.
Oni zapravo imaju dvostruku korist: ne samo da hlade urbano okruženje, već i unutrašnjost samih objekata, zato što, zahvaljujući reflektivnom premazu kao što je bijela farba, odbijaju toplotu umjesto da je upijaju.
A kako su se, u ovom slučaju konkurentni, zeleni krovovi pokazali na svojevrsnom testu?
Krovovi obrasli biljkama danju doprinose hlađenju Londona. A kako se navodi, njihova šira primjena mogla bi da da snizi urbane temperature za 0,5 °C u prosjeku, ali isključivo tokom najtoplijeg dijela dana.
Međutim, kada padne mrak, slika postaje drugačija. Umjesto efekta hlađenja, zeleni krovovi su zagrijevali grad, i to otprilike jednako koliko su ga danju hladili. Naime, kada sunce zađe, dolazi do oslobađanja toplote koju je vegetacija danju uskladištila. Ključ je u transpiraciji, odnosno u procesu odavanja vode sa površine biljaka pomoću kojeg se one rashlađuju.
- Kroz transpiraciju, što je poput znojenja kod nas, biljke emituju više toplote u obliku latentne toplote, toplote koju ne možete da primjetite, tako da je to u osnovi vodena para - kazao je dr Oskar Brus za Euronews.
Samim tim, usljed noćnog zagrijevanja područja, poništava se dnevno hlađenje i dobija se prosječno "nulto" smanjenje temperature.
Zaključak studije je da su bijeli krovovi poželjniji, u odnosu na zelene, u slučaju da su cilj prijatnije ljetne temperature u gradu.
Ipak, ne treba da smetnemo sa uma zeleni krovovi donose i druge benefite kao što su bogatiji biodiverzitet, smanjenje zagađenja i upijanje vode prilikom ekstremnih pljuskova koji baš kao i vrućine, u svjetlu klimatskih promjena, postaju učestaliji i intenzivniji.
Tagovi:
Londonski univerzitetski koledž
Oskar Brus
London
zagrijevanje planete
toplotna ostrva
zeleni krovovi
bijeli krovovi
hladni krovovi
snižavanje temperature u gradovima
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.