Da li se junski kolaps elektrosistema može ponoviti?
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/Analogicus)
Bosna i Hercegovina je zajedno s još nekoliko zemalja regiona u junu doživjela veliki ispad elektroenergetske mreže, što je događaj koji se rijetko dešava, a prvi put u javnosti je otvorio debatu o stabilnosti elektroenergetske mreže.
Klimatske promjene, velike suše i vrućine motivisale su veliki broj građana BiH da instaliraju klima-uređaje, a sve više pažnju javnosti privlače toplotne pumpe s inverterima koje se zimi mogu koristiti za grijanje, a ljeti za hlađenje. Svi ovi uređaji, uz sve veće korištenje električnih automobila, bicikala i trotineta, povlače veliku količinu električne energije, a građani se brinu da bi mogli ostati bez struje kada ona bude bila najpotrebnija.
Stručnjaci koje su novinari Nezavisnih kontaktirali imaju različita mišljenja, ali svi se slažu da je problem u dotrajaloj prenosnoj mreži i preopterećenoj lokalnoj distributivnoj mreži, posebno u velikim centrima poput Banjaluke ili na Jahorini, gdje je izgrađen veliki broj objekata.
Mirza Kušljugić, ekspert za energetiku, ironično kaže da nikad nije bilo više "stručnjaka" kao kada je u junu došlo do kolapsa energetskog sistema.
- Ali ono što je dobro jeste da se konačno počelo razgovarati o mreži. Raspad koji se desio konačno je pokrenuo raspravu o ovom dijelu kritične infrastrukture kroz koju čitava tranzicija treba da prođe - kaže on.
- Naša mreža je sada 'prazna', a to stvara problem visokih napona koji skraćuju životni vijek naše opreme zbog naprezanja. To je problem koji hitno moramo da rješavamo - rekao je on. Osim toga, kako ističe, potrebno je investirati u postojeću prenosnu mrežu koja je stara i iz vremena bivše Jugoslavije.
Luka Petrović, direktor Elektroprivrede Republike Srpske kaže da bi oni željeli da vide što više malih solarnih elektrana na krovovima stambenih objekata i male vjetroparkove, te da bi to pomoglo stabilizaciji mreže.
- Mi nemamo ništa protiv izgradnje tih objekata. Idealno bi bilo da se iskoriste postojeći prenosni kapaciteti za izgradnju objekata iz obnovljivih izvora, a da se paralelno razvijaju novi prenosni kapaciteti za prihvatanje energije iz novih objekata koji će se graditi u BiH - smatra on.
Na ovaj način, kako kaže, ne samo da će se podmiriti domaće potrebe, već će se i ostvariti viškovi koji će se moći prodavati na tržištu. On je zapitao Elektroprenos i Nezavisnog operatera sistema da li imaju planove za priključenje velikog broja najavljenih i planiranih solarnih elektrana i vjetroparkova kapaciteta iznad 30 MW i da li će moći primiti svu energiju koja će se proizvesti.
Za Žepinića pitanje solarnih i vjetroparkova je suvišno, jer, kako smatra, problem je da ne postoje tržišta koja tu energiju mogu prihvatiti, a cijena je suviše niska da bi se opravdale investicije. Umjesto toga, kako on smatra, treba ići u izgradnju velikih akumulacionih hidrokapaciteta za koje kaže da su jeftiniji, a energija se može lakše skladištiti i proizvoditi noću kada nema sunca ili kada ne duva vjetar.
Kušljugić se slaže da solarni i vjetroparkovi predstavljaju problem za prenosne sisteme, ali ne dijeli mišljenje da su veliki hidrokapaciteti jeftiniji.
- Da su jeftiniji, ne bi se pravili solarni i vjetroparkovi, ali se slažem da preveliki komercijalni interes za te objekte koji se priključuju na mrežu nije optimalno rješenje - kaže on i sugeriše da bi ova mini-postrojenja trebalo priključivati na pametne mreže u lokalnim centrima gdje je velika potražnja, poput urbanih sredina.
Osim ugradnje kompenzatorskih postrojenja, koja će riješiti problem visokog napona, prema Žepinićevom mišljenju, potrebno je investirati u velike trafostanice, poput one u Banjaluci, koja je sada, kako ističe, najveći problem. Nedavno je Srđan Mazalica, regionalni direktor u Elektroprenosu BiH, najavio da će uskoro krenuti izgradnja trafostanice vrijedne 25 mil KM kod Medicinske elektronike u Banjaluci, kojim će se konačno riješiti problem ispada sistema u gradu.
Za Žepinića pitanje solarnih i vjetroparkova je suvišno, jer, kako smatra, problem je da ne postoje tržišta koja tu energiju mogu prihvatiti, a cijena je suviše niska da bi se opravdale investicije. Umjesto toga, kako on smatra, treba ići u izgradnju velikih akumulacionih hidrokapaciteta za koje kaže da su jeftiniji, a energija se može lakše skladištiti i proizvoditi noću kada nema sunca ili kada ne duva vjetar.
Kušljugić se slaže da solarni i vjetroparkovi predstavljaju problem za prenosne sisteme, ali ne dijeli mišljenje da su veliki hidrokapaciteti jeftiniji.
- Da su jeftiniji, ne bi se pravili solarni i vjetroparkovi, ali se slažem da preveliki komercijalni interes za te objekte koji se priključuju na mrežu nije optimalno rješenje - kaže on i sugeriše da bi ova mini-postrojenja trebalo priključivati na pametne mreže u lokalnim centrima gdje je velika potražnja, poput urbanih sredina.
Osim ugradnje kompenzatorskih postrojenja, koja će riješiti problem visokog napona, prema Žepinićevom mišljenju, potrebno je investirati u velike trafostanice, poput one u Banjaluci, koja je sada, kako ističe, najveći problem. Nedavno je Srđan Mazalica, regionalni direktor u Elektroprenosu BiH, najavio da će uskoro krenuti izgradnja trafostanice vrijedne 25 mil KM kod Medicinske elektronike u Banjaluci, kojim će se konačno riješiti problem ispada sistema u gradu.
Tagovi:
Mirza Kušljugić
Cvjetko Žepinić
Luka Petrović
elektroenergetski sistem
kolaps elektrosistema
pad elektro mreže
prenosni sistem BiH
obnova prenosne mreže
prenpsni kapaciteti
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
