Stroža kapitalna pravila: Bankari protiv Basela III

Nova pravila koja 27 najrazvijenijih zemalja smatra najboljim načinom za sprečavanje buduće financijske krize naišla su na žestoke kritike bankarskog sektora. Bankari tvrde da bi uvođenje takvog regulatornog okvira izazvalo pad BDP-a za 3,2 posto na globalnoj razini u naredne četiri godine.

Basel III je skup kompleksnih reformi čiji je cilj učiniti banke otpornijima i smanjiti vjerojatnost ponovne intervencije poreznih obveznika u bankarski sektor, piše Financial Times.

Ovaj regulatorni okvir donesen je prošle godine od strane Baselske komisije, koju čine regulatori 27 najvećih svjetskih gospodarstava, i predstavljen je kao jedan od najvažnijih koraka u sprečavanju novog financijskog sloma. Tim se regulatornim okvirom prisiljava sve, posebice najveće institucije, da drže veće kapitalne zalihe kako bi se obranile od neočekivanih gubitaka ili nove tržišne krize. Krajem prošlog mjeseca potvrđena je odluka kojom se od većih, važnijih banaka zahtijevaju i veće kapitalne zalihe.

Četiri ključa za otporniji bankarski sektor

Četiri su osnovne mjere koje bi banke trebale učiniti otpornijima, a tiču se kapitalnih zahtjeva, likvidnosti, financijske poluge na kapital i dodatnih zahtjeva za sistemski važne institucije. Sva bi ta pravila trebala biti u potpunosti usvojena do 2019.godine.

Prema regulatornom okviru Basel III banke bi morale imati vrhunski (“core tier one”) kapital u visini od 7 posto riziku prilagođene imovine ili bi se suočile s restrikcijama na isplatu bonusa i dividendi.

Također, najveće i sistemski važne institucije trebale bi držati dodatnih 1-2,5 posto kapitala, odnosno ukupno do 9,5 posto vrijednosti riziku prilagođene imovine.

Uz gore navedene kapitalne zahtjeve banke moraju držati dovoljno gotovine i visoko likvidne imovine da mogu preživjeti 30-dnevnu tržišnu krizu. Omjer njihovog “core tier one” kapitala i ukupne, riziku neprilagođene imovine ne smije biti veći od 3 posto.

Bankari: Zbog Basela će nestati 7,5 mil. radnih mjesta

Bankari na situaciju gledaju drugačiji nego regulatori. Oni smatraju kako upravo banke čuvaju ionako klimavu svjetsku ekonomiju i globalni financijski sustav i tvrde da će pravila koja ih tjeraju da drže veće količine kapitala i likvidnosti u sadašnjoj situaciji imati negativne posljedice.

Tvrde kako će pravila neke oblike njihova poslovanja učiniti neprofitabilnim i povećati troškove klijentima. Institut za međunarodne financije procijenio je da bi pravila mogla povisiti troškove posuđivanja novca za 3,5 posto, srezati globalni dohodak za 3,2 posto do 2015. te ugasiti 7,5 milijuna radnih mjesta.

Bankari upozoravaju kako će se određeni dio djelatnosti banaka prebaciti na tzv. "banke u sjeni", institucije poput hedge fondova, private equity kompanija, osiguravatelja i ostalih institucija koje su slabije regulirane.

Gary Cohn, predsjednik Goldman Sachsa, nedavno je izjavio kako je taj trend već započeo. Pri tome je istaknuo kako su u vrijeme krize najveće potpore dobile upravo takve, slabo regulirane institucije, a ne klasične banke.

Regulatori: Bankama je kriza izgovor

Regulatori smatraju kako prava prijetnja leži u nereformiranoj industriji koja je još uvijek ovisna o kratkoročnom financiranju koje može presušiti u bilo kojem trenutku. Naglašavaju da profit banaka previše ovisi o rizičnim derivativima. Prema procjenama regulatora nova pravila mogla bi kratkoročno umjereno usporiti rast, ali stabilnost sustava dugoročno bi nadoknadila gubitke.

Sony Kapoor, glavni direktor financijskog think-tanka Re-Define, izjavio je kako se banke trude poništiti relativno blagi napredak u regulaciji i pritom im ekonomska kriza - koju su djelomično i same uzrokovale - služi kao izgovor.

Bankari pokazali zube

Prije nešto više od dva tjedna na sastanku u Washingtonu, gdje se raspravljalo o implementaciji Basela III, bankari, posebno oni najveći koji se suočavaju s najvećim promjenama, jasno su dali do znanja da se ne slažu s novim pravilima te da namjeravaju napasti novi regulatorni paket.

Jamie Dimon, izvršni direktor JP Morgan Chasea, banke koja bi se prema Basel III pravilima trebala suočiti s najstrožim kapitalnim zahtjevima, okarakterizirao je regulativni plan ekonomski pogrešnim i diskriminirajućim za američke banke. Slična stajališta, iako ne tako javno, dijele i mnogi europski bankari pa je još uvijek neizvjesno hoće li Basel III fundamentalno promijeniti bankarski sektor ili će ostati samo mrtvo slovo na papiru.