Svjetska banka: Zemlje Zapadnog Balkana treba da ulože 37 mlrd USD u narednih 10 godina zbog klimatskih promjena

Ekonomije Zapadnog Balkana treba zajedno da ulože najmanje 37 mlrd USD tokom naredne decenije kako bi adekvatno zaštitile građane i imovinu od sve većih štetnih uticaja klimatskih promjena, zaključak je regionalnog Izveštaja o klimatskim promjenama i razvoju (CCDR) Svjetske banke koji je objavljen danas.

Sprovođenje adekvatnih mjera u cilju odgovora na klimatske promjene moglo bi donijeti ogromnu korist Zapadnom Balkanu. Ova ulaganja pomogla bi da se izbegnu gubici ljudskih života, imovine i produktivnosti, ali i da se podstakne privredni rast.

Izostanak akcije nije opcija za region, pošto je već pod snažnim uticajem klimatskih promjena. Primjera radi, tokom protekle decenije poplave su neposredno pogodile dva miliona ljudi, a njihovi efekti će se dodatno pogoršavati sa pojavom sve ekstremnijih padavina.

Sve veću prijetnju predstavljaju i šumski požari, kojih je 2021. zabilježeno preko 1.500, što odgovara povećanju od 21% tokom protekle decenije. Suše negativno utiču na poljoprivrednu proizvodnju, a toplotni talasi doprinose zagađenju vazduha i tako izazivaju hiljade prevremenih smrti godišnje na Zapadnom Balkanu.

- Klimatske promjene jasna su prijetnja za ekonomski razvoj Zapadnog Balkana - rekla je Šaoćing Ju, direktorka za Zapadni Balkan u Svjetskoj banci. - Troškovi investiranja u prilagođavanje su značajni. Međutim, dobra vijest je da su koristi od tih ulaganja još veće. Ako se pripremimo za klimatske rizike, možemo spasiti živote, sačuvati lokalne zajednice i podstaći privredni rast - dodala je ona.

Prema procjenama Svjetske banke, ulaganja u prilagođavanje na klimatske promjene donose značajne prinose, i to naročito u ekonomijama nižeg i srednjeg nivoa dohotka, gdje se za svaki uloženi dolar ostvari korist u vrijednosti od oko četiri dolara.

Pored toga, zemlje Zapadnog Balkana treba da smanje svoje emisije gasova sa efektom staklene bašte da bi ostale konkurentne, unaprijedile energetsku sigurnost i privukle strana ulaganja. Pa ipak, postizanje klimatske neutralnosti do 2050, u skladu sa ciljevima Evropske unije, zahtevalo bi dodatna ulaganja od 32 mlrd USD.

Emisije gasova sa efektom staklene bašte moguće je svjesti na nulu na nivou čitave privrede do 2050. ako bi postrojenja na solarnu energiju, energiju vjetra i hidroenergiju mogla da proizvedu više od 95% ukupne energije, što bi predstavljalo značajno povećanje u odnosu na sadašnji procenat od jedne trećine ukupne energije proizvedene iz ovih izvora.

Pored toga, neophodna je i dekarbonizacija sektora građevinskih ih objekata kroz ulaganja u energetsku efikasnost. Nadalje, i sektor saobraćaja mora doživeti dalekosežnu transformaciju kroz smanjenje tražnje za vozilima, usvajanje održivijih vidova prevoza i prelazak na električna vozila.

U izvještaju se naglašava da značajan dio potrebnih sredstava može doći iz privatnog sektora.

Međutim, da bi bile u stanju da mobilišu privatna ulaganja, zemlje Zapadnog Balkana moraju da obezbijede stabilno regulatorno okruženje i atraktivna finansijska tržišta kako bi podstakle kompanije da iskoriste prilike koje pruža ova tranzicija.

- Prilagođavanje na klimatske promjene od ključne je važnosti da bi zemlje Zapadnog Balkana mogle u što većoj mjeri da iskoriste svoj potencijal i podstaknu snažan, održiv razvoj - rekao je Nikola Markije, regionalni menadžer Međunarodne finansijske korporacije (IFC) za Zapadni Balkan.

- Zato će od presudnog značaja biti učešće privatnog sektora. U ovom izveštaju prikazana je jasna i pravovremena putanja za ostvarenje nultog nivoa emisija uz istovremeno staranje o zaštiti lokalnih zajednica i ostvarenju ekonomskih koristi od ove zelene tranzicije - pojasnio je Markije.