Izvoz željeza i čelika manji za 184 mil KM

U ovim podacima navodi se da je za šest mjeseci ove godine izvoz ovih materijala manji za čak 184 mil KM.

Tako je u šest mjeseci prošle godine izvoz željeza i čelika i proizvoda od željeza i čelika iznosio 937.198.286 KM, dok je za pola ove godine izvoz bio 753.022.233 KM.

- U šest mjeseci prošle godine izvoz čelika i željeza iznosio je 356.229.707 KM, dok je proizvoda od željeza i čelika izvezeno za 581.122.825 KM. U istom periodu ove godine željeza i čelika je plasirano za 227.324.017 KM, dok je proizvoda od željeza i čelika izvezeno za 525.698.215 KM - stoji u ovim podacima.

S druge strane, za pola ove godine uvezeno je ovih proizvoda za 844.264.692 KM.

- U šest mjeseci ove godine uvezeno je željeza i čelika za 508.495.085 KM, a proizvoda od željeza i čelika za 335.769.607 KM. Tokom šest mjeseci prošle godine uvezeno je ovih materijala za ukupno 855.354.700 KM, od toga čelika i željeza za 495.186.026, a proizvoda od željeza i čelika za 360.168.674 KM - navodi Uprava za indirektno oporezivanje BiH.

Iz Privredne komore Republike Srpske su rekli da usporavanje ekonomske aktivnosti u zemljama EU, na koje se oslanja naša privreda, utiče i na naša privredna društva, koje osjećaju negativni trend iz EU.

- Takođe, restriktivne tehničke i finansijske kvote zemalja EU utiču na izvoz u ove zemlje. To usporavanje se desilo u skoro svim granama privrede, pa tako i u sektoru prerade metala i metalurgije - naveli su iz Privredne komore RS.

Ekonomista Igor Gavran istakao je da je na slabiji izvoz uticala i slabija potražnja iz EU, problemi u ArcelorMittalu u Prijedoru i Zenici, ali i odluke samih kompanija koje posluju u BiH, a koje imaju svoju proizvodnju širom Evrope i svijeta.

- Vrlo često one prioritet daju svojim pogonima izvan BiH, a proizvodnju u BiH smanjuju. Još je gore sa zaštitom okoline i ulaganjima u ispunjavanje ekoloških standarda koje ispunjavaju, recimo, u EU, ali ih uveliko ignorišu u BiH. S obzirom na obustavu proizvodnje koksa u Zenici dodatno se javlja sumnja u ozbiljnost namjera stranih vlasnika za razvoj i unapređenje poslovanja u BiH - naglasio je Gavran.

Po njegovom mišljenju, vanjski faktori sigurno imaju veliki uticaj, ali da se u BiH adekvatno ulaže u tehnološki razvoj i unapređuje konkurentnost, onda bi vanjski faktori bili manje bitni i mogli bi se izboriti za svoju poziciju na tom umanjenom izvoznom tržištu.

- Naravno, i razvoj domaće proizvodnje i infrastrukturnih projekata koji bi povećali domaću tražnju mogli bi uticati na povoljnije rezultate - zaključio je Gavran.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH Banja Luka

Privredna komora RS

Nova željezara Zenica d.o.o. Zenica

izvoz željeza

izvoz čelika

Igor Gavran

pad izvoza čelika

domaća potražnja za čelikom