U susjednoj Hrvatskoj ukinuli skupi, prešutni minus, a kakvo je stanje sa zaduživanjem građana u BiH?
Prešutno prekoračenje po računu ima najveću kamatnu stopu i pruža manu zaštitu građanima (Foto: Syda Productions/shutterstock.com)
Više od 600.000 građana BiH, prema posljednjim dostupnim podacima, koristi famozni minus po računu. Međutim, potpuna je nepoznanica koliko je građana "zaglibilo" u takozvano prešutno prekoračenje po računu, umjesto dozvoljenog, koji kao proizvod postoji na našem tržištu, piše Dnevni avaz.
Radi se o proizvodu koji ima najveću kamatnu stopu i koji potrošačima pruža manju zaštitu. Prešutno prekoračenje je iznos sredstava koji banka stavlja na raspolaganje klijentu po osnovu stalnih primanja, a koje klijent nije odbio podnošenjem pismene izjave.
Dozvoljeno ugovoreno prekoračenje je iznos sredstava koji banka daje na raspolaganje klijentu i koji je klijent samostalno zatražio i ugovorio s bankom.
Tako su u susjednoj Hrvatskoj, s posljednjim danom proteklog mjeseca, ukinuli famozna prešutna prekoračenja po računu, a u skladu s direktivama EU. U odnosu na dopušteno, prešutno prekoračenje po računu je kod naših susjeda, kako su to pokazala ispitivanja, bilo dominantno na tržištu.
- U skladu s dostupnim informacijama kojima raspolaže Agencija, sve banke na tržištu Federacije BiH nude dozvoljeno prekoračenje po tekućem računu, dok je broj korisnika prešutnog prekoračenja po tekućem računu zanemariv u odnosu na ukupan broj korisnika dozvoljenog prekoračenja po tekućem računu - kazali su za Dnevni avaz iz Agencije za bankarstvo FBiH.
Pojasnili su da su banke, u skladu sa Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga, ako dopuštaju dozvoljeno prekoračenje tekućeg računa, dužne obavijestiti korisnika o visini nominalne kamatne stope, metodi njenog obračuna i ostalim troškovima kojima će teretiti tekući račun korisnika zbog prekoračenja, kao i o promjeni visine kamatne stope ili troškova.
- U slučaju da to prekoračenje traje duže od tri mjeseca, banka je dužna s korisnikom sklopiti ugovor o prekoračenju tekućeg računa - kazali su iz Agencije.
Ekonomski stručnjak univerzitetski profesor Željko Rička kaže da građani silom prilika ulaze u takve aranžmane.
- Prije svega bi trebali voditi osmišljenu finansijsku politiku i izbjegavati zaduživanja po bilo kojem osnovu. Međutim, kada se to ne može, onda, definitivno, nije dobro ostavljati dopuštenja po računu neugovorena. Zapravo, nijedan aranžman ne smije ostati neugovoren, a i za banke je dobro da dopuštenja ograničavaju - kaže prof. Rička.
Pojedine banke utvrđuju ograničenja i u vidu apsolutnog maksimalnog iznosa, te se on može razlikovati prema vrsti ili rizičnosti korisnika.
- Banke prate ukupnu zaduženost korisnika i platežnu sposobnost u skladu s važećim podzakonskim aktima Agencije, a posebno s Odlukom o upravljanju kreditnim rizikom i utvrđivanju očekivanih kreditnih gubitaka - odgovorili su za Dnevni avaz iz Agencije.
Tagovi:
Željko Rička
Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga
dozvoljeni minus
prešutno prekoračenje
prešutni minus
dozvoljeno prekoračenje
kamatna stopa
tekući račun
prećutni minus
poslovanje banaka
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora