Skoro dvije trećine velikih svjetskih solarnih i vjetroelektrana trenutno se gradi u Kini

Kina gradi skoro duplo više solarnih i vjetroelektrana nego sve druge zemlje u svijetu zajedno, pokazalo je novo istraživanje.

Druga najveća svjetska ekonomija emituje najviše gasova staklene bašte koji ubrzavaju klimatske promjene, a obavezala da će dostići vrhunac emisija ugljenika do 2030. i smanjiti ih na neto nulu do 2060. godine.

Posljednjih mjeseci Kinu je pogodilo nekoliko ekstremnih vremenskih pojava koje su pogoršane klimatskim promjenama.

Kina trenutno gradi 339 GV kapaciteta obnovljive energije, uključujući 159 GV energije vjetra i 180 GV solarne energije, što je ekvivalentno 64% novih globalnih kapaciteta.

To je "skoro duplo više od ostatka svijeta zajedno", prema istraživanju Global Energy Monitor, američke nevladine organizacije. U tom pogledu je daleko ispred drugoplasiranih SAD koje grade samo 40 GV.

Kina je počela pripreme za izgradnju trećine kapaciteta vjetra i sunca koje je do sada najavljivala, u poređenju sa globalnim prosekom od samo 7%. Doduše, ovo je praćeno nekim nedostacima. Kineska elektroenergetska mreža oslanja se na elektrane na ugalj kada potražnja za energijom raste, a za koji je teško da transportuje obnovljivu energiju proizvedenu u udaljenim sjeverozapadnim regionima do ekonomskih centara na istoku.

Ali ukupni kapaciteti kineske energije vjetra i sunca ove godine bi trebalo da nadmaše ugalj.