NavMenu

U Tivat dolazi Dior, u Beograd moguće Louis Vuitton, a ima li u BiH kupaca za luksuz?

Izvor: Forbes Petak, 21.06.2024. 11:50
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pressmaster/shutterstock.com)Ilustracija

Da za tržište luksuza nema krize, pokazuju i procjene da bi ove godine ono moglo ostvariti prihod veći od 350 mlrd USD. Najveći segment na ovom tržištu je luksuzna moda, za koju se očekuje da će ostvariti tržišni udio od 115 mlrd USD. Ova statistika, kao i najava da će se u Tivtu u području Porto Montenegra graditi veleprodajni objekat luksuzne modne kuće Dior, dok bi prema najavama predsjednika Srbije Aleksandra Vučića do 2026. godine u Beogradu svoju prodavnicu trebao otvoriti Louis Vuiton, u fokus je stavila činjenicu da je mapa ovakvih prodavnica u Bosni i Hercegovini prazna. Razlog zašto je to tako nije jedan, prenosi Forbes.

Veličina tržišta

- Potrošnja na luksuznu robu vezana je uvijek za životni standard i veličinu tržišta u kvantitativnom smislu, tj. za broj potrošača takvih proizvoda, a kod nas ni jedan ni drugi pokazatelj nisu baš optimistični. Prije svega, malo smo tržište, a i nemamo visok životni standard. Postoje male države po broju stanovnika kao što je BiH, ali imaju jako visok životni standard i kod njih postoje trgovine ovog tipa na svakom uglu. Mislim da smo za luksuz još uvijek možda nezanimljivi globalnim kompanijama koje se bave prodajom luksuza - rekao je za Forbes BiH Julijan Komšić, direktor Agencije za istraživanje Ipsos u BiH.

Potrošnja na luksuzne proizvode je duboko društveno i kulturološki uslovljena. Različiti društveni i kulturni faktori oblikuju način na koji ljudi percipiraju i konzumiraju luksuz. Jedno od istraživanja Ipsosa pokazuje da svaki peti kupac u našoj zemlji prilikom donošenja odluke šta će kupiti u opciju uvodi i brend kao bitan element odluke kupovine nekog proizvoda.

- Luksuz je stvar statusa kod nas još uvijek, za razliku od nekih evropskih, sjevernijih zemalja gdje ljudi u biti ne pokazuju bogatstvo i novac kada ga imaju, jer to nije u skladu sa društvenim normama, i luksuz je za njih više stvar nekog životnog iskustva, nego pokazivanja određenih materijalnih dobara - govori Komšić.

Iako BiH ima milionere i ljude sa visokim ličnim dohotkom, ukupan broj ovih potencijalnih potrošača luksuznih proizvoda je relativno mali u poređenju sa razvijenijim tržištima.

- To je jako uska skupina ljudi kojima i nije potrebna trgovina u Sarajevu ili negdje u BiH da bi kupili neku premijum stvar ili otišli na neko premijum iskustvo, to se i drugačije može napraviti - kaže Komšić i praveći paralelu između bosanskohercegovačkog, srbijanskog i crnogorskog tržišta, ukazuje na priliku koju BiH također ima kada je o luksuznim brendovima riječ.

Luksuz se više ne povezuje isključivo sa materijalnim dobrima

- Crna Gora je godinama destinacija za ruske turiste, koji su u ovoj zemlji prisutni i sa svojim kapitalom, od kupovine nekretnina do turističkih boravaka. I oni su ovdje premijum kupci. Beograd je na Balkanu po broju stanovnika jedina metropola, te je i normalno da se u jednom trenutku i tamo pojavi takva luksuzna radnja. Naša specifičnost je što imamo značajan broj turista iz azijskih zemalja koji mogu generirati potražnju za luksuznim proizvodima, i oni sigurno i generiraju, samo što to nije izmjereno, slabo imamo statistike. Primjetan je pomak u turizmu. Postajemo polako viđenija turistička destinacija, a s time može doći i generiranje potrošnje na luksuzne proizvode. Imate cijeli jedan segment turista koji ovdje dolaze sa kamperima, na primjer. Mi nemamo uopće strateški izrađene ponude za te ljude, a to su ljudi koji vozaju kuće na točkove koje vrijede po 100, 200 hiljada eura. Oni su isto tako jedna vrsta afluenata, koji imaju novac i do nas je da kreiramo premijum ponudu koju ćemo im prodati - pojašnjava Komšić.

Šta je luksuz zavisi i od toga kako ga percipiramo. Trendovi pokazuju da sve veći broj ljudi luksuz više ne povezuje isključivo sa materijalnim dobrima, već i sa iskustvima, te ga u tom smjeru sve više i konzumiraju. Ovaj trend je rezultat promjene u vrijednostima potrošača, evolucije tržišta luksuza i povećane potražnje za jedinstvenim i personalizovanim doživljajima.

- Volio bih da se u BiH proizvode premijum proizvodi, proizvodi sa dodatnom vrijednošću, da smo prepoznatljivi po proizvodnji premijum proizvoda i premijum turističkih usluga, a ne samo po potrošnji. Ako govorimo o nekoj perspektivi, volio bih da je to perspektiva - zaključuje Komšić
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.