Promjene u toku robe i usluga – Opada izvoz zemalja ASEAN-a u Kinu

Ekonomski podaci s početka ove godine sugerišu da opada udio Kine i raste udio SAD u izvozu država članica ASEAN-a. Istočnoazijski mediji prenose podatke o spoljnoj trgovini država članica ASEAN-a (Asocijacije nacija jugoistočne Azije), po kojima su SAD u prvom tromjesečju ove godine prvi put u 18 mjeseci pretekle NR Kinu (bez Hongkonga) kao najveće izvozno odredište deset zemalja te organizacije.

Naime, u periodu januar-mart 2024. članice ASEAN-a su izvezle u SAD robu i usluge vrijedne 67,2 mlrd USD, a u maticu Kinu 57 milijardi.

Ako se u statistiku vezanu za Kinu uračuna i doprinos (posebne administrativne oblasti) Hongkonga, onda najmnogoljudnija država svijeta zapravo i dalje vodi sa 69 mlrd USD uvoza iz država članica ASEAN-a.

Ipak, treba reći da je u prvom tromjesečju 2021. uvoz Kine sa Hongkongom iz ASEAN-a iznosio čak 86 mlrd USD, dok su u istom periodu SAD bile apsorbovale 59 milijardi roba i usluga zemalja jugoistočne Azije. U poređenju sa tom godinom, dakle, kineski uvoz je opao za oko 17 mlrd USD, dok se američki uvećao za oko osam.

Uzroci pada izvoza u maticu Kinu i rasta u SAD su višestruki i složeni, ali najviše imaju veze sa smanjenom potražnjom za proizvodima zemalja jugoistočne Azije u Kini i, naročito, trgovinskim ratom između SAD i Kine, odnosno, visokim carinama koje je poslednjih godina Vašington uveo protiv kineske privrede, a koje pogoduju povećanju uvoza istih ili sličnih proizvoda iz drugih zemalja.

Konkretno, neizvjesnost nastala velikim potresima u građevinskom sektoru i na tržištu nekretnina u Kini, naglim zaključavanjima gradova usled epdidemije koronavirusa i krupnim, lošim dugovima koje terete lokalne uprave i banke u Kini, prisilili su tamošnje stanovništvo i kompanije posljednjih godina da smanje potrošnju i opredjele se za više štednje.

Paralelno s tim, SAD su povećale uvoz proizvoda elektronske industrije i robe široke potrošnje iz država kao što su Vijetnam i Malezija kako bi umanjile geopolitički rizik koji proističe iz pogoršanja odnosa Vašingtona i Pekinga i sebe zaštitile od rasta cijena kineskih proizvoda koji su meta novih američkih carina.

Još jedan efekat američkih ekonomskih sankcija protiv Kine je i selidba kineskih proizvođača, koji žele da očuvaju svoje pozicije na krupnom i imućnom tržištu SAD, u inostranstvo, između ostalog i u države jugoistočne Azije, čija je radna snaga sada i jeftinija od kineske. To znači da rastu izvoza država ASEAN-a u SAD sada doprinose i kineske kompanije.

Ubjedljivo najveći izvoznik regiona jugoistočne Azije u prvom tromjesečju ove godine bio je Vijetnam sa 25,7 mlrd USD, dok je drugo mjesto zauzeo Tajland sa 12,6 milijardi, a treće Singapur sa 12. Vijetnam u SAD, pored jeftine elektronike, izvozi ogromne količine poljoprivrednih proizvoda i morskih plodova, namještaj i odjeću.

Uprkos činjenici da su SAD pretekle maticu Kinu kao najveća izvozna destinacija ASEAN-a, ona ostaje ukupno najveći trgovinski partner tog regiona.

Interesantno je da je i obrnuto tačno. Odnosno, jugoistočna Azija je dom mnogoljudnih nacija poput Indonezije, Filipina, Vijetnama i Tajlanda, koje se ubrzano razvijaju, i u protekle tri godine ASEAN je bio najveći spoljnotrgovinski partner Kine, veći i od EU i SAD.