NavMenu

Finansije se stabilizuju u EU, BiH bilježi rast izvoza

Izvor: Večernji list Ponedjeljak, 17.06.2024. 10:38
Komentari
Podeli
U aprilu je ostvaren porast izvoza u odnosu na mart, ali i u odnosu na april 2023. godine (Foto: DeiMosz/shutterstock.com)U aprilu je ostvaren porast izvoza u odnosu na mart, ali i u odnosu na april 2023. godine

Oporavak evropskih tržišta, a posebno onih s kojima BiH ima razvijenu spoljnu trgovinu, važan je signal koji nagovještava i bolje vijesti za domaću privredu, a posebno ono koje je izvozno orijentisano ili koje za proizvodnju koristi niz uvoznih repromaterijala, piše Večernji list BiH.

Znakove oporavka moguće je primijetiti i u određenim finansijskim pokazateljima iz bosanskohercegovačkog izvoza, i to pogotovo kada govorimo o aprilu ove godine koji je, nakon dužeg vremena, donio početak rasta vrijednosti izvoza.

Direktor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (FBA), Jasmin Mahmuzić, za Večernji list je komentarisao aktuelnu situaciju u evropskim privrednim i finansijskim tokovima, blago smanjenje kamatnih stopa od Evropske centralne banke, kao i mogućnost smirivanja situacije u finansijskom sektoru.

Ističe kako će se ublažavanje restriktivnih mjera Evropske centralne banke odvijati blago i postupno. U ovom trenutku takav pristup, naglasio je, ohrabruje i upućuje na stabilizovanje finansijskih prilika u zemljama EU i evrozoni, što i za nas ima značaj.

- Iako je stopa inflacije u ovim privredama i dalje nešto iznad željenih pragova, trenutno stanje upućuje na otpornost i mogući oporavak trgovinskih aktivnosti, što bi se trebalo reflektovati i na naš trgovinski bilans u drugom dijelu godine - objasnio je Mahmuzić.


A upravo je pitanje trgovinskog bilansa bilo tema oko koje je i Večernji list pisao u svjetlu podataka koji su nedavno objavljeni za prva četiri mjeseca 2024. godine. Naime, kako su nedavno potvrdili iz Vanjskotrgovinske komore BiH, u periodu januar-april tekuće godine Bosna i Hercegovina je ostvarila ukupan obim razmjene od 14,93 mlrd KM, što je više za 0,09%, odnosno 13.339 KM u odnosu na isti period 2023. godine. Od toga, ukupna vrijednost izvoza iznosi 5,47 mlrd KM, što je manje za 477 mil KM ili 8,03% u odnosu na isti period prethodne godine. Uvoz u Bosnu i Hercegovinu iznosio je 9,46 mlrd KM i veći je za 491 mil KM ili 5,48% u odnosu na prethodnu godinu.

Ono što je značajno je činjenica da godišnja kretanja vanjskotrgovinske razmjene pokazuju znake oporavka, što je posebno izraženo rastom izvoza u aprilu, gdje je ostvaren porast izvoza u odnosu na mart tekuće godine, ali i u poređenju sa aprilom 2023. godine. Rezultat je situacija u kojoj imamo smanjenje deficita izvoza za 93 mil KM u poređenju sa tromjesečnim izvještajem, te povećanje pokrivenosti uvoza izvozom za 1%.

Također, iz ove su institucije tada objasnili i kako negativna kretanja vanjskotrgovinske razmjene treba uzeti s odgovarajućom rezervom jer je dosadašnja praksa pokazala smanjen obim izvoza i privrednih aktivnosti s početkom godine. Dodatno, ključne ekonomske projekcije za 2024. godinu imaju pozitivan trend, uz smanjenje inflacije i pozitivne projekcije rasta evropske privrede možemo očekivati poboljšanja vanjskotrgovinske razmjene tijekom godine.

A do poboljšanja može doći i u svjetlu ispunjavanja reformskih preduslova koji se traže od BiH kada je riječ o novom Planu rasta za zemlje Zapadnog Balkana. Naime, uz direktnu novčanu podršku u iznosu nešto većem od milijardu evra, BiH će, kroz reformske procese, doći u poziciju za snažnije povezivanje i integraciju s jedinstvenim evropskim tržištem, što će donijeti i dodatne pogodnosti za domaće privredne subjekte.

Jasno je kako će EU prije pristupanja otvoriti određena područja jedinstvenog tržišta EU za partnere sa Zapadnog Balkana, što će građanima donijeti opipljivu korist. Istovremeno, partneri sa Zapadnog Balkana će morati preduzeti fundamentalne reforme, uskladiti se s acquisom i ispuniti svoje obaveze u okviru zajedničkog regionalnog tržišta. Fokus će biti na sljedećih sedam početnih prioritetnih područja: slobodno kretanje roba, slobodno kretanje usluga i radnika, pristup jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA), olakšavanje cestovnog prevoza, integracija i dekarbonizacija energetskih tržišta, jedinstveno digitalno tržište, te integracija u industrijske lance snabdijevanja. O kakvim je prilikama riječ, jasno je i iz izjave predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen koja je još prošle godine poručila da Plan rasta ima ogroman potencijal i mogao bi udvostručiti ekonomiju Zapadnog Balkana u idućih 10 godina.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.