Kako adaptirati voćarsku proizvodnju na novonastale klimatske promjene?

Planetarne klimatske promjene, koje su zahvatile cijeli svijet ,odrazile su se i na Evropu, a naročito Balkan, i drastično promijenile tok vremenskih prilika na jugu Srbije.

Ovo podrazumijeva pojavu superćeliskih oluja u novije vrijeme, koje prave katrastofalnu štetu na voćnim zasadima kako u trenutnom prinosu i kvalitetu voća isto tako umanjujući i dugovječnost podignutog zasada voća, piše na forumu Poljoprivredne savjetodavne i stručne službe Srbije savjetodavac voćarstva i vinogradarstva Aleksandar Mitić iz PSS Leskovac.

- Klimatske promjene su promijenile i tok zakonitosti u svim parametrima vremenskim, prostornim, geografskim, fenološkim i drugim parametrima u agrobiocenozi. Pored superćeliskih oluja imamo učestale pojave kišnog perioda, sušnog perioda, pojava ekstremnih temperatura, nevremena i slično. Sve ovo otežava i narušava biljnu, a konkretno voćarsku proizvodnju na poljoprivrednim individualnim gazdinstvima, u pogledu povećavanja troškova kako redovnih tako i vandrednih izazvanih ovim gore navedenim pojavama - navodi.

Adaptacija voćarske proizvodnje je širok pojam i može se govoriti o mnogim preporukama u vezi voćarske proizvodnje u zavisnosti od podneblja, voćarske kulture i uslova gajenja, navodi autor. Jedna od preporuka koja može riješiti dobar dio problema je podizanje kombinovanih zasada gdje imamo glavnu vodeću kulturi i zaštitnu moćnu drvenastu kulturu.

- Ovo podrzumijeva tačkasti sistem drvoreda kroz zasad (orah, kesten, dud) i slično. To podrazumijeva da na hektaru površine imamo 20 drugih voćnih kultura, koji će svojim moćnim rastom ublažavati posljedice vjetra, olija, nevremena i superćeliskih oluja u dobrom dijelu površine, a neće remetiti normalni razvoj gajene voćarske kulture. Ovo smo uvidjeli u praksi u ruralnom području na otvorenom polju, gdje imamo autohtone voćne vrste po parcelama, obilježena stabla (kruške, jabuke, trešnje) i slično - ističe Milić.

Dodaje da, pored ovih zaštitnih stabala, mora se razmišljati i uvođenju drvoreda, kao nekada pored glavnih i dijelom pratećih poljskih puteva u atarima sela.

- Ove preporuke se nameću kao jedno od mogućih rješenja ublažavanja posljedica globalnih klimatskih promjena, ublažavanja potecijalnih nevremena i smanjenja šteta u voćnjaku - zaključuje.