NavMenu

Apoteke u Srpskoj bilježe rekordne zarade - Da li postojeća zakonska rješenja idu u prilog trgovcima lijekova?

Izvor: Capital Nedjelja, 09.06.2024. 09:56
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pavel Kubarkov/shutterstock.com)Ilustracija
Za vlasnike apoteka u Republici Srpskoj prošla godina je bila izuzetno uspješna, prenosi portal Capital.ba navodeći neke od prihoda najvećih lanaca apoteka.

Recimo, lanac Moja apoteka, iza kojeg stoji Strahinja Kujundžić, kako navodi Capital, u 2023. godini je zaradio 5,85 mil KM, što je za 1,85 mil KM više nego u 2022. godini, kada je prijavljena dobit od 4 mil KM.

Ove apoteke, koje imaju 316 zaposlenih, imale su rekordnih 70,3 mil KM prihoda. Za deset godina rada, kako pokazuju finansijski izvještaji, ovaj posao sa lijekovima je vlasnicima, kako piše Capital, donio čak 35 mil KM.


I za Crvenu apoteku iz Mrkonjić Grada prošla godina je bila godina rekorda. Godišnji pazar je, kako navodi Capital, bio 44,9 mil Km, od čega je vlasniku Tihomiru Rožiću ostalo 4,13 mil KM čiste dobiti. Primjera radi, prihodi u 2022. su im bili manji za 7,3 mil KM, a dobit za 1,36 mil KM, što govori o uspješnom razvoju poslovanja.

Apoteke Bpharm iz Novog Grada takođe su napravile iskorak. U njima se 2023. godine obrnulo 43,3 mil KM, na osnovu čega su zaradili 2,1 mil KM. U ovom sistemu kojim upravlja Dragan Pilipović bilo je zaposleno 260 radnika.

Gotovo isti finansijski rezultat imala je i Expera Pharmacy iz Bijeljine, s tim da im je dobit bila nešto manja. Prijavili su prihode od 43,14 mil KM, za 3,25 mil KM veće nego godinu ranije, kada su iznosili 39,89 mil KM, te dobit od 1,6 mil KM. U ovom lancu apoteka radilo je 248 ljudi.

Novinara Nezavisnih novina, Uroša Vukića, koji je u posljednjih nekoliko godina dobar dio svog vremena posvetio istraživanju tržišta lijekova, ovi podaci, kako navodi Capital, ne iznenađuju. On kaže da je kompletna regulativa u BiH podređena interesima veletrgovaca i maloprodajnih lanaca apoteka, koji na tržištu bukvalno rade šta hoće.

Podsjeća da je BiH još 2017. godine dobila Pravilnik o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova. Tim pravilnikom definisano je i da postoji Nadzorno tijelo koje kontroliše njegovu primjenu, ali tvrdi da ono ne funkcioniše.

- Ne treba biti pretjerano pametan, dovoljno je da pogledate oko sebe i vidite da na svakom ćošku ima apoteka. Nije sporno, lijekovi treba da budu što dostupniji, ali apoteke postaju kao prodavnice. U njima se osim lijekova kupuju i razna medicinska sredstva koja nisu uopšte obuhvaćena Pravilnikom - kazao je Vukić.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.