Tomas pilot projekat: Sarajevo grad poslovnih ljudi, a Mostar evropskih turista

Zahvaljujući kulturnom, avanturističkom, vjerskom, a u posljenje vrijeme banjskom i kongresnom turizmu BiH svoju slamku spasa može tražiti upravo u ovoj privrednoj grani. Također, evidentno je i to da se još uvijek mora agresivnije raditi na promociji te samoj prezentaciji i marketingu turizma, jer bez dobre reklame sve bh. ljepote neće doći do izražaja.

Branka Đurić, federalna ministrica okoliša i turizma u razgovoru za ekapija.ba kaže kako treba raditi na unaprijeđenju te poboljšavanju sadržaja i programa unutar same destinacije, osigurati turistima kvalitetnu višednevnu ponudu, zadržati turista i animirati ga na potrošnju.

Konkurentnost destinacija

"Ministarstvo je svjesno svih ovih nedostataka, ali jednostavno kreiranje konkretnog turističkog proizvoda unutar pojedinačnih destinacija nije u našoj mjerodavnosti", kaže Đurić, pojašnjavajući kako je kreiranje turističkog proizvoda koji će povećati atraktivnost i konkurentnost destinacije odgovornost pojedinačne destinacije i može se postići samo suradnjom javnog i privatnog sektora unutar nje.

Ministrica pojašnjava kako je prema nedavno završenom istraživanju i promoviranoj knjizi "Stavovi i potrošnja turista u FBiH-Tomas pilot projekt" koju je FMOIT uradilo u suradnji sa Institutom za turizam iz Republike Hrvatske, može reći da različite dijelove BiH posjećuju i različiti turisti.

"Tomas pilot projektom" uočeno je da Sarajevo posjećuju više poslovni gosti, srednjih dobnih skupina, Neum svakako u ljetnom periodu mlađa populacija i obitelji, te oni koji se odluče u Neum zbog kongresnog turizma. Mostar ima turiste kako iz cijele BiH tako i iz zapadnoeuropskih te izvaneuropskih zemalja.

Đurić potvrđuje da je turizam jedna od razvojnih šansi privrede, jer dosta ljudi živi od njega, no svakako ne dovoljno koliko bi mogli.

Bolja promocija-bolji rezultati

"Mora se još puno raditi kako bi došli do bolih rezultata naročito na promociji, infrastrukturi i popratnom sadržaju ponude jedne destinacije. Da bi promocija bila uspješna mora biti uvezana u jedan koordiniran lanac u koji su uključeni svi, od nositelja turističke ponude, turističkih agencija, jedinica lokalne uprave, turističkih zajednica pa do resornih ministarstava", pojašnjava ministrica Đurić, naglašavajući kako imamo ono što se traži.

"Koliko god da toga ponekad ni sami nismo svjesni, mi zaista imamo ono što tržište traži – imamo netaknutu prirodu, interesantnu složenu i zanimljivu mješavinu povijesti, kulture, gastronomije, kao i nekih stotinjak lokacija koje se trebaju naći na listi ponude onih koje sigurno trebate posjetiti kada dođete u BiH."

Ono što je evidentno, a čega je svjesna i ministrica je rad i to na način da se sistemskim radom stvaraju pojedinačni proizvodi ponude kako zimskog, ruralnog, tako i avanturističkog i eko turizma koje tržište traži.

"Nažalost, još uvijek te potencijale ne koristimo dovoljno iako svaki dan ima pomaka nabolje", ističe Đurić, dodajući kako je u posljednje vrijeme jako popularan tzv. kružni turizam i gradski turizam (posjete Sarajevu, Mostaru), kao i hodočasnički odnosno vjerski turizam (posjeta Međugorju).

Elvira Kokor