Zaposlenost na Zapadnom Balkanu 60,5%, mladi ipak odlaze

Stope zaposlenosti na Zapadnom Balkanu dosegle su rekordno visok nivo od 60,5% u 2023. godini. No iako ova brojka budi optimizam, treba biti oprezan u vezi sa razlozima koji stoje iza nje, rekla je generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu na početku video poruke povodom 1. maja, Praznika rada.

Prvi maj donosi radnicima širom Zapadnog Balkana i svijeta zasluženu pauzu od posla, ali i podsjeća na stalne bitke za poboljšanje uslova rada, odliv kvalifikovane radne snage, dugotrajnu nezaposlenost i rad na crno.

Navodi da rodne razlike u broju zaposlenih i dalje postoje, obzirom da je broj zaposlenih žena na regionalnom nivou manji za 15 odsto u odnosu na muškarce. I dalje postoje izazovi kao što su dugotrajna nezaposlenost, neprijavljeni rad, uz zabrinjavajuće trendove iseljavanja i odliva kvalifikovane radne snage.

- Petina stanovništva Zapadnog Balkana živi u inostranstvu, a prema najnovijim podacima Balkan barometra, 71% mladih iz našeg regiona razmišlja da napusti svoj dom i preseli se u inostranstvo - dodala je Bregu.

Mnogi su razlozi sve bržeg odlaska građana iz naše regije: od nižeg životnog standarda u odnosu na standard u odredišnim zemljama, do loše socijalne zaštite i visokog nivoa korupcije. Prema podacima Balkan barometra, politike koje imaju za cilj zadržavanje radne snage u regiji sve su popularnije među firmama Zapadnog Balkana jer bilježe rekordnu podršku od 70%, što je rast od 24% u odnosu na 2021. godinu. Iako bi 40% domaćih firmi radije zaposlilo radnike sa Zapadnog Balkana, one se okreću trećim zemljama, uvozeći kvalifikovane radnike da popune upražnjena radna mjesta, a kvota za izdavanje radnih dozvola je svake godine veća u ekonomijama u regiji.

- S obzirom na ove zabrinjavajuće informacije, postavlja se pitanje kako se Praznik rada naredne godine može obilježiti sa više ljudi zaposlenih u regiji, a manje u inostranstvu - zaključila je Bregu.