Šta kaže budući kadar u Srpskoj - Kakve poslove bi osnovci u budućnosti voljeli da rade i za koje pare?
Građevinarstvo česta želja osnovaca na Sajmu zanimanja u Banjaluci - ilustracija (Foto: Goodluz/shutterstock.com)
"Voljela bih da ostanem u Srpskoj, jer mi je tu sve". "Želim da budem dizajner enterijera i da radim za platu od 3.000 KM". "Život vidim u inostranstvu". "Ostaću tu gdje sam se i rodila". Ne bih radio za platu manju od 3.000 evra". "Studiraću u Beču pa ću se vratiti u Banjaluku". "Volim svoj grad". Ovo su riječi banjalučkih osnovaca koji tek treba da razmisle i odluče koju srednju školu žele da pohađaju, piše Srpska info.
Mnogo njih odgovor je pokušalo da pronađe na Sajmu zanimanja u Banjaluci, a Srpsku info je zanimalo kako mladi vide svoju budućnost, da li žele da ostanu u Srpskoj ili da idu u inostarnstvu. Odgovori su zanimljivi, ali i podijeljeni.
– Raspitala sam se oko svega što me zanimalo i sada imam jasnu viziju. Dvoumim se između Poljoprivredne škole, smjer za veterinara ili Građevinske škole – rekla je Katarina Đukić. Ali na pitanje da li svoj život u budućnosti vidi u Srpskoj ili ipak inostranstvu, nije se sekunde dvoumila. - Voljela bih da ostanem u Srpskoj jer mi je tu sve. Ne želim da trčim za nečim što je strano i nije naše. Život je postao veoma skup, tako odrasli pričaju, pa ne znam kakve će biti plate kada mi budemo radili, ali iz ovog ugla ne bih radila za manje od 1.500 KM – rekla je Đukićeva.
Neki bi u inostranstvo i platu ne manju od 3.000 EUR
Njena drugarica Milica Marković želi da upiše Građevinsku školu jer joj se to čini veoma zanimljivo.
Aleksa Matarugić već zna šta želi da upiše.
- Želim da upišem Medicinsku školu. Nakon toga svoj život vidim u inostranstvu i ne bih radio za platu manju od 3.000 EUR – rekao je Matarugić. Na pitanje kako gleda to što sve više mladih odlazi u inostrantvo, on ističe da svako ima pravo na svoj izbor.
Malo preko, pa poslije ipak u Srpsku
– Za razliku od većine mojih drugara, voljela bih da posao nađem kod nas jer tu sam se rodila i tu želim da ostanem. Ne znam za koju platu jer dok se zaposlim, sve će se promijeniti. Želim da imam toliko novca da mogu normalno da živim, kao i sada – rekla je Miloševićeva.
Sofiji Lovrić, zasad, najinteresantnija je Građevinska škola.
– Voljela bih da odem u inostranstvo, da putujem i da vidim kakav je drugi način života – poručila je ona. Isto mišljenje dijeli i njena drugarica Mileva Milošević, koja kaže da više od godinu dana želi da upiše arhitekturu.
- To mi se čini veoma zanimljivo i kroz taj posao mogu da ispoljim svoju maštu. Voljela bih da nakon srednje škole fakultet upišem u Beču, ali bih se onda vratila u Srpsku. Ovdje je sve naše i smatram da se ovdje može pronaći posao, samo ako si dovoljno uporan – rekla je Miloševićeva.
Istakla je da bi voljela spojiti ljubav prema putovanju i poslu, da se vidi kako radi projekte po svijetu, ali se uvijek vraća u Srpsku.
I država da pomogne u sprečavanju odliva
- Žao mi je što mladi u velikoj mjeri odlaze u inostranstvo, ali vjerovatno su im tamo bolji uslovi. Na tome treba da poradi i država, da ovdje nudi bolje obrazovanje i poslove, pa odliv ne bi bio toliki – rekla je Miloševićeva.
U inostranstvo ne želi ni Matej Lojić, koji kaže da je odlučio da želi upisati Ekonomsku školu, poslovno-pravni smjer.
– Mladi trče za parama i odlaze u inostranstvo, ali ja želim da ostanem da živim na Laušu u Banjaluci. Ne znam za koliku platu bih radio, ali neka bude solidna da mogu normalno da živim – rekao je Lojić kroz smijeh.
Pavle Popović je posjetio Sajam zanimanja i nakon toga odlučio da želi da upiše Elektro školu.
– Nakon srednje škole želim da studiram u Banjaluci, pa da odem u Beč i tamo da živim. Ovdje ne bih radio za platu ispod 2.000 KM, a tamo ne bi za manje od 2.000 do 3.000 EUR – rekao je Popović.
Učenica četvrtog razreda Ekonomske škole u Banjaluci, Anja Kozomara, kaže da su osnovci veoma zainteresovani za ovu školu, pa je tako njihov štand bio pun oba dana.
- To je veoma bitno jer je ekonomija osnov svake nauke i za svaki posao je ona potrebna. Osnovci se najčešće raspituju o tome koliki prosjek je potreban da se upiše ova škola, koji smjerovi sve postoje, ali i koji predmeti se izučavaju – rekla je Kozomara.
Stvratili smo i do štanda Medicinske škole.
- Đake je obično zanimalo koji smjerovi su najteži i da li imamo praksu. Osim toga, pitali su da li ima matematika i koliko je teška. Većinom su zanteresovani za opšti smjer – rekli su učenici na ovom štandu. Za ovu školu generalno su više zainteresovane djevojčice.
Niko neće u poljoprivredu, niti da liječi krupnu stoku
– Nove generacije su dosta zrelije jer tačno znaju šta hoće, a šta ne. Žele da biraju radno mjesto i uslove rada i nije im nikakav problem da nakon kratkog vremena napuste radno mjesto i nađu novo, te da kažu da nešto neće raditi. Svaki dan se susrećem sa takvim učenicima na praktičnoj nastavi – rekao je Jelić.
Ispalo je, kako kaže, da se radno mjesto treba oblikobati prema njihovim potrebama.
- Nije ni čudo onda što kod nas dolaze da rade ljudi iz inostranstva, poput Azije i drugih mjesta. Djeca su mnogo informisana i na društvenim mrežama vide kako ljudi lako zarađuju novac kao influenseri i tiktokeri. Tako onda zamišljaju sebe na egzotičnim plaža sa laptopom i da rade dva-tri dana, a da novac samo "kaplje" – rekao je on.
Tagovi:
Sajam zanimanja Banjaluka
Poljoprivredna škola Banjaluka
Građevinska škola
Ekonomsku školu
Medicinska škola
Elektro škola
Katarina Đukić
Milica Marković
Aleksa Matarugić
Milica Milošević
Sofiji Lovrić
Mileva Milošević
Matej Lojić
Pavle Popović
Anja Kozomara
Nemanja Jelić
TikTok
influenseri
obrazovanje
radna mjesta
zarade zaposlenih
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora